Znamenito mesto Brankovina
Znamenito mesto Brankovina je poznato po istaknutim istorijskim ličnostima iz familije Nenadovića, koji su rođeni, živeli, stvarali i sahranjeni kod seoske crkve. Kao prostorna, istorijska i kulturna celina Brankovina spada u spomenike kulture od izuzetnog značaja. [1][2]
Znamenito mesto Brankovina | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Brankovina |
Opština | Valjevo |
Država | Srbija |
Vrsta spomenika | Istorijsko-kulturna celina |
Vreme nastanka | 19. vek |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od izuzetnog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
www |
Loza Nenadovića uredi
Nenadovići vode poreklo od srpskog plemena Banjani, iz hercegovačkog Birča kod Nikšića (Stara Hercegovina). Svojim učešćem i angažovanjem za vreme Ustanaka u Srbiji početkom 19. veka, ostavili su traga u borbi protiv Turaka i formiranju mlade države.
Na čelu velikana iz loze Nenadovića stoji knez Aleksa Nenadović pogubljen u čuvenoj seči knezova 1804. godine, a za njim slede gospodar Jakov, brat Aleksin bio je istaknuti vođa prvog srpskog ustanka, Prota Mateja Nenadović, sin Alekse bio je Karađorđev prvi diplomata, sovjetnik i vojvoda, vojvoda Jefrem Nenadović sin Jakovljev, Sima Nenadović sin kneza Alekse bio je najškolovaniji i najmlađi vojvoda prvog ustanka, pesnik Ljubomir Nenadović, sin Prote Mateje.
Položaj Brankovine uredi
Na 11 kilometara od Valjeva, kraj puta za Šabac, nalazi se znamenito mesto Brankovina po zaslužnim ličnostima, njihovim spomenicima i zadužbinama jedinstvena je prostorna, kulturna i istorijska celina. Iako se ubraja među najstarija sela valjevskog kraja, u srpsku istoriju ulazi tokom 18. veka, vojevanjem kneza Alekse Nenadovića u austro-turskom ratu. Sastavni deo spomen kompleksa Brankovina čine: crkva sa starim grobljem, crkvenom kućom, portom i stoletnim drvećem, stara školska zgrada, vajat Ljube Nenadovića, sobrašice, sudnica i nova škola, poznatija kao Desankina škola. Ovde je odrasla srpska pesnikinja Desanka Maksimović, čiji je otac Mihajlo Maksimović bio učitelj.
Spomenički kompleks Brankovina uredi
Spomenički kompleks obuhvata, u porti pored crkve Svetih arhanđela (sagrađene 1830. ktitorstvom Matije Nenadovića) i spomenike narodnog graditeljstva, među kojima se izdvajaju 4 sobrašice i vajat Ljube Nenadovića, smešten u dvorištu jedne od najstarijih škola u Srbiji, sagrađene zalaganjem prote Matije 1834. godine. Tu je i škola podignuta 1895. godine, u kojoj je učila pesnikinja Desanka Maksimović. U porti hrama nalaze se grobovi porodice Nenadović, zaslužne kako za istoriju ovog kraja tako i za tok najznačajnijih događaja na početku 19. veka, kao i spomenik ratnicima okolnih sela, palim u oslobodilačkim ratovima 1912.-1918, sa likom kralja Petra I Karađorđevića. Ovde je odrasla i uvek se vraćala Desanka Maksimović, koja je sahranjena kod brankovinske crkve. Svake godine njoj u čast na dan rođenja, 16. maja, u Brankovini se dodeljuje Nagrada Desanka Maksimović, priznatim pesnicima iz Srbije
Brankovina u slici uredi
-
Crkva Svetih Arhanđela -
Crkva -
Grob Desanke Maksimović -
Spomen soba Desanke Maksimović -
Crkvena porta -
Ulaz u školsko dvorište -
Nova škola (Desankina škola) -
Zgrada sa podrumom -
Stara škola -
Učionica -
Učionica -
Učionica -
Vajat Ljube Nenadovića -
Unutrašnjost vajata -
Spomenik ratnicima 1912-1918. -
Grobovi porodice Nenadović -
Grobovi porodice Nenadović -
Pogled na školsko dvorište iz porte crkve -
Kuća -
Zgrade u porti crkve -
Sobrašice u porti crkve -
Sobrašice -
Grob Desanke Maksimović
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo
- ^ „Zavod za proučavanje kulturnog razvitka”. Arhivirano iz originala 05. 11. 2013. g. Pristupljeno 03. 11. 2013.
Literatura uredi
- Lazarević Ilić, Dragana (2006). „Brankovina, vreme, ljudi” (PDF). Zbornik radova Etnografskog instituta SANU. 26: 75—85. Arhivirano iz originala (PDF) 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 18. 01. 2018.
- Stamenić, Dragan; Ćeranić, Zorica; Nikolić, Miloje Ž.; Arsić, Radivoje; Dražić, Tihomir; Marković, Milan; Pejić, Svetlana; Ćirić, Vesna (2006). Spomeničko nasleđe Kolubarskog i Mačvanskog Okruga. Valjevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo (Valjevo print). ISBN 978-86-904745-2-3. COBISS.SR 131307532
Spoljašnje veze uredi
- Valjevo za vas Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. april 2015)
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd
- Lista spomenika
- Selo puno istorije potencijal za turizam („Večernje novosti”, 10. septembar 2017)
Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://vaza.co.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2013110510010149.