Zoltan Nađerđ (Subotica, 1955) srpski je likovni umetnik, dizajner, grafičar, publicist, oblasni istoričar i majstor borilačke veštine.

Zoltan Nađerđ
Puno imemađ. lekenyei Nagygyörgy Zoltán
Datum rođenja(1955-04-22)22. april 1955.(69 god.)
Mesto rođenjaSuboticaNR Srbija, FNRJ

Biografija uredi

Rođen je u mađarskoj porodici od oca Zoltana Nađerđ starijeg (mađ. id. Nagygyörgy Zoltán) i majke Ide Calbert (mađ. Czalbert Ida), oboje iz Horgoša.


U vremenu preuređenja županije Čongrad 1723. izvesni Franjo se iz porodice lekenjeji tu iselio, nastanivši se u Segedinu. A pošto je Horgoš u to vreme bio salaški kraj Segedinskog okruga moj pradeda, Albert je 1860. godine izašao tu na salaš da živi.”[1]

Osnivač je Kjukošin karate saveza Vojvodine i član je stručnog veća u istom.

Nađerđ živi u Horgošu, gde kao pravi lokal-patriot sa velikim entuzijazmom proučava prošlost rodnog kraja. Publikovao je mnoštvo radova na temu Horgoša rado vodi u turistički obilazak naselja, zvanično i nezvanično. Član je Društva regijskih istoričara u Segedinu (mađ. Csongrád Megyei Honismereti Egyesület).[2]

 
Tabla stripa „Srpskog Mašerota” iz Horgoš

Umetničko, strip i literarno stvaralaštvo uredi

Nađerđ je samouki likovni umetnik, crtanjem — posebno tuš-grafikom — se bavi od detinjstva. Prvi crtež publikovan mu je 1972. godine u dečjem časopisu Jo Pajtaš (mađ. Jó Pajtás), nakon toga, radovi mu se pojavljuju u listovima Mađar So (mađ. Magyar Szó, Novi Sad), „7 Nap” (mađ. Hét nap, Subotica), „Kepešifjušag” (mađ. Képes Ifjúság, Novi Sad), „Dolgozok” (mađ. Dolgozók, Subotica), zatim u Sada (Subotica), ABC stripa (Sarajevo) i Ju strip (Gornji Milanovac).

Od tog perioda pa do danas imao je preko 100 samostalnih i grupnih izložbi na kojima je izlagao svoje radove: u Horgošu 1972, 1973, 1974, 1977, 1980 (prva samostalna izložba), 1982, 1984, 1985 i 1993; u Kanjiži 1973, 1974 i 1980 (samostalna); u Subotici 1973, 1974, 1975, 1976, 1982, 1983, 1984, 1985 i 1986; u Segedinu 1984 i 1992 (samostalna), u Adi 1973 i 1974; u Bečeju 1973 i 1974, u Senti 1974, u Somboru 1984 i 1985, u Zagrebu 1973; u Novom Sadu 1986; u Nišy… — samo su neke od njih. Osvajao je nagrade na takmičenjima likovnih umetnika — prvo mesto na Smotri likovnih umetnika opštine Subotica 1973. godine, a drugo 1973. i 1974. na takmičenju likovnih umetnika vojvođanskih srednjih škola u Bečeju.

U svom strip stvaralaštvu Zoltan Nađerđ je veran klasičnom, Francusko-Belgijskom stilu, ponajviše pod uticajem groteskno antropomorfnih likova belgijskog autora Rejmonda Mašerota (1924—2008). Zoltanov prvi veći uspeh na polju stripa bila je osvojena prva nagrada na konkursu „Yu Strip” magazina Dečjih novina 1979. godine. Član je Udruženja stripskih umetnika Srbije.[3]

Danas se uglavnom bavi grafičkim dizajnom. U svom grafičkom studiju voli da izrađuje turističke mape i table sa kulturno-informativnim sadržajem, od kojih je nekoliko postavljeno u samom Horgošu, na glavnom trgu i uz turističke staze u okolini. Oblikovao je korice knjiga, ambleme, zaštitne znakove, etikete za vina i rakije (za gazdinstvo „Bačka” iz Horgoša), piktograme za borilačke veštine (u listovima Crni pojas i Karate ring), diplome i plakete (npr. priznanja za Lovačko društvo opštine Kanjiža), nalepnice, pečate, itd.[4]

Nađerđ piše za listove i magazine, elektronske medije, a objavio je i nekoliko knjiga. Istraživanjem lokalne istorije bavi se nekoliko decenija unazad.

Sportska karijera uredi

Vojvođanski ogranak Kjukošin karate organizacije osnovao je 11. juna 1989. godine sa sedištem u Horgošu, i to sa ličnim odobrenjem majstora Masutacu Ojame (1923—1994), tvorca ovog karate stila. Na temu borilačkih veština piše u „Karate ringu” i „Crnom pojasu”. Tokom godina položio je diplomu instruktora (4. dan) i u ovom sportu sa svojim saradnicima i učenicima postigao dobre rezultate.[5][6]

Odabrana bibliografija uredi

 
Zapostavljena vila na Kamaraš-šoru. Od niza starih ibjekata samo je jedan zaštićen sa statusom spomenika kulture.
  • Sakupljanje starih narodnih pesama na Kamarašu u Horgošu, 2001, Grafoprodukt, Subotica[7]
  • Knjige objavljene o Horgošu, 2001, Grafoprodukt, Subotica[8]
  • Vile za sve vekove (intervju), 1. jun 2001, Subotičke Novine pp. 17.
  • U tragu nestale šume na Kamarašu, 2000, Grafoprodukt, Subotica[9]
  • Posvetimo pažnju našem nasleđu (intervju), 2002, Forum, Novi Sad[10]
  • Priče iz prošlosti (regionalna istorija) — uređivao, sa izradom korica i 300 ilustracija i knjizi itd, 1995, Novi Sad[11]
  • Razglednice Horgoša (4 vrste), 2002, Izrađene i štampane na osnovu autorovih fotografija i dizajna, Grafoprodukt, Subotica
  • Istorijat tradicije proizvodnje vina Horgoškog kraja I—III (serija članaka), 2003, Subotica[12]
  • Prva Košutova ulica na svetu, 2004, Forum, Novi Sad[13]
  • Istoriografija Horgoša i pregled kulturnog nasleđa, 2002, Grafoprodukt, Subotica[14]
  • Propast pred očima naslednika (intervju), 2005, Dnevnik 16. januar 2005 (p. 8), Novi Sad
  • Horgoški turistički vodič (na 24 strana, kompletna izrada), 2005, Novi Sad[15]
  • Mapa Horgoša, sa autentičnim nazivima ulica 2006, Novi Sad[16]
  • Bartok (Bela) u Horgošu, 2006, Segedin[17]
  • Koliko poznajemo našu istoriju i nacionalne praznike? (intervju), 2007, Forum, Novi Sad[18]
  • Intervju sa Nađerđ Zoltanom, 2007, Budimpešta[19]
  • Obeležene turističke staze kroz Bačku (plakat i brošura na 12 strana, kompletno autorsko delo), 2007, Grafoprodukt, Subotica[20]
  • M. Mitrović: Nekadašnjem sjaju neophodan spas (intervju), 2004, Caffe Vojvodina, Adrum — Novi Sad, 1. decembar 2004 (pp. 38-40.)
  • Kekec (Bukši) bi imao 50 godina, 2008, Forum, Novi Sad[21]
  • Horgos születésnapja — Rođendan Horgoša, 2008, Horgosi Kisújság 2008. december, Horgos (pp. 4-5.)
  • Ilija Tucić: Selo moje lepše od Pariza — Horgoš (intervju), 2008, Vojvođanski magazin, novembar 2008, Petrovaradin (pp. 26-31.)

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ [Forum istraživača rodoslovlja], mađ. Fórum magyar családtörténészeknek. „RadixFórum”. Pristupljeno [21. 09. 2015].  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  2. ^ [Autorov tekst na stranici društva], mađ. Nagygyörgy Zoltán. „Horgosiak a honismereti akadémián Vas megyében”. Pristupljeno [25. 09. 2015].  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  3. ^ Autorova kratka biografija na sajtu Udruženja
  4. ^ Slobodan Ivkov: Subotički strip? (Prilog istoriji stripa u Subotici); U: 60 godina domaćeg stripa u Srbiji, Galerija „Likovni susret”, Subotica, 1995.
  5. ^ »Uskršnjim vežbanjem do Holandije«, mađ. Nagygyörgy Zoltán. „Húsvéti edzéssel Hollandiába”. Pristupljeno [25. 09. 2015].  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  6. ^ »Sa 3 zlatne i 1 srebrnom iz Slovačke«, mađ. Nagygyörgy Zoltán. „3 aranyérem + 1 ezüst”. Pristupljeno [25. 09. 2015].  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  7. ^ mađ. A népdalgyűjtés múltja Horgos-Kamaráson, Bácsország 2001. IX-XII, Szabadka (pp. 111-113.)
  8. ^ mađ. Horgosról megjelent könyvek, Bácsország 2001. IX-XII, Szabadka (p. 122.)
  9. ^ mađ. Az eltünt Kamaráserdő nyomában, Bácsország 2000. milleniumi szám, Szabadka (pp. 49-52.)
  10. ^ mađ. Miskolci Magdolna: Fordítsunk gondot örökségünkre (riport), Magyar Szó, 2002. 08. 11, Újvidék (p. 14.)
  11. ^ mađ. Beszélő múltunk (helytörténet), Újvidék
  12. ^ mađ. A horgosi borvidék története I-III, Hét Nap, 2003. 05. 21. – 2003. 6. 4, Szabadka (p. 14.)
  13. ^ mađ. A világ első Kossuth utcája (Hétvége rovat), Magyar Szó, 2004. 03. 13, Újvidék (p. 3.)
  14. ^ mađ. Horgos helytörténet kutatása és kultúrájának helyzetképe, Bácsország 2002. IV-VI, Szabadka (pp. 118-121.)
  15. ^ mađ. Horgosi kalauz, brosúra, 2005. jún. 03, Dániel Print – Újvidék
  16. ^ mađ. Horgos térképe, 2006. jan. 5, Dániel Print – Újvidék
  17. ^ mađ. Bartók Horgoson, 2006. aug. 27, Szegedi Műhely II. szám, Somogyi Könyvtár – Szeged (pp. 1-5.)
  18. ^ mađ. Ismerjük-e történelmünket és a nemzeti ünnepeinket? Magyar Szó, 2007. 03. 17, Újvidék (p. 9.)
  19. ^ mađ. Hajdú Ildikó: A Móra Ferenc Múzeum Évkönyve – 8. szám Nagygyörgy Zoltánról (riport) 365. oldal, Történeti Muzeológiai Szemle 7, Budapest (p. 365.)
  20. ^ mađ. Jelzett nemzetközi turistautak Észak-Bácskában, 2007. 09. 08. Szabadka
  21. ^ mađ. Ötvenéves (lenne) a Buksi (Közelkép rovat), Magyar Szó, 2008. 09. 25, Újvidék (p. 11.)

Spoljašnje veze uredi