Википедија

Ivan Šenšin

Ivan Šenšin (rus. Иван Иванович Шеншин; Penza, 1897 — Beograd, 16. novembar 1944) bio je srpski crtač stripova ruskog porekla. Bio je jedan od crtača okupljenih oko Beogradskog kruga, izvanredne strip-škole, čuvene i u svetskim razmerama. Najpoznatiji stripovi: "Doživljaje Mike Miša", "Mandžurija u plamenu", "Zvonar Bogorodičine crkve", "Hrabri vojnik Švejk", "Kraljević Marko", "Prvi put s ocem na jutrenje", "Postanje sveta", "Volga, Volga" i "Meksiko".

Ivan Šenšin
Lični podaci
Datum rođenja(1897-00-00)1897.
Mesto rođenjaPenza, Ruska Imperija
Datum smrti16. novembar 1944.(1944-11-16) (46/47 god.)
Mesto smrtiBeograd, Demokratska Federativna Jugoslavija
Umetnički rad
Poljestrip
Najvažnija dela
Doživljaje Mike Miša
Mandžurija u plamenu
Hrabri vojnik Švejk

BiografijaUredi

Šenšini su dio poznate plemićke porodice iz Penze. Njegov deda, Vladimir Aleksandrović nio je prijatelj Mihaila Jurjeviča Ljermontova, sa kojim se zbližio u Plemićkom internatu Moskovskog univerziteta,a kome je pjesnik posvetio pesmu "Prijatelju V.Š". Otac Ivan Vladimirovičc bio je poznata i uticajna ličnost u Penzi: izabran je za počasnog magistrata Gorodiščenskog okruga i obavljao je nekoliko značajnih dužnosti. Na njegovoj parceli sagrađen je poznati kompleks vila na Krimu - Vila "San" i Vila "Ksenija" (čiji je arhitekta čuveni Nikolaj Krasnov) Ivan Šenšin bio je maturant 1. Penzanske muške gimnazije i kadet Gardijskog konjičkog puka. Za vrijeme ruskog građanskog rata bio je na Krimu, odakle je 1920. evakuisan u Carigrad, a potom odlazi u Kraljevinu SHS gde se nastanio u Beogradu. Bio je prvo zaposlen u jednom institutu, koji će kasnije prerasti u jednu od najvećih izdavačkih kuća BIGZ.

Prvi kontakt sa stripom Šenšin je ostvario još početkom 1932. godine, objavljujući u dječijem listu "Veseli četvrtak" priču "Doživljaji Mike Miša", crtanu po uzoru na proslavljenog Diznijevog junaka. Sve do 34. broja ovog nedeljnika, kada je potpisao poslednje kadrove stripa, Šenšin je radio i na ilustrovanju tekstualnih priloga, zajedno sa Sergijem Mironovičem Golovčenkom. Mada je debitovao znatno prije ostalih domaćih autora, Šenšin se ponovo vraća stripu tek nakon punih pet godina, kada su radovi Andrije Maurovića, Đorđa Lobačeva, Nikole Navojeva i Valtera Nojgebauera već uveliko bili poznati svakom ljubitelju stripa. Svoj povratak novom mediju Šenšin je označio prvom tablom stripa "Mandžurija u plamenu", objavljenom 3. septembra 1937. godine u 129. broju "Mike Miša". Definitivno se opredeljujući za realističan crtež, Šenšin će stilizaciji pribjeći samo u nekoliko slučajeva, ali će upravo tada postići i najbolje rezultate ("Zvonar Bogorodičine crkve" i "Hrabri vojnik Švejk").

Sam je pisao scenarija za svoje radove, često koristeći književni predložak ili teme iz narodnih pripovedaka i pesama. Uprkos činjenici da je sa "Mika Mišom" sarađivao sve do sredine 1940. godine, Šenšin je najviše radova objavio u Ignjačevićevom listu "Mikijevo carstvo", za koji je radio nepunih 15 meseci. Zahvaljujući izuzetno velikoj produkciji tokom 1940. godine, a posebno nakon smrti Nikole Navojeva (koga je naslijedio u crtanju priče "Okovi prošlosti"), Ivan Šenšin je postao glavni oslonac "Mikijevog carstva". Tako će i poslednji broj lista, čije je izlaženje prekinuto zbog izbijanja rata, doneti nastavke čak tri nedovršena Šenšinova stripa "Okovi prošlosti" i drugih epizoda "Kraljevića Marka i "Nine Džavahe". Kraj rata za Ivana Šenšina bio je tragičan.

Poginuo je 16. novembra 1944. godine. Prema jednoj verziji, streljan je zbog saradnje (crtanje ilustracija za bajke H. K. Andersena i braće Grim) sa nacističkim Odjelenjem za propagandu Jugoistoka (Propaganda-Abteilung Südost). Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.[1][2]

StripografijaUredi

"Veseli četvrtak"Uredi

  • "Doživljaji Mike Miša" 1932.

"Mali zabavnik Mika Miš"Uredi

  • "Sin pustinje", 1937.
  • "Prokleti ranč" 1937.
  • "Pobuna na brodu Norma", 1938.

"Mika Miš"Uredi

  • "Mandžurija u plamenu" 1937.
  • "Legionar smrti" 1937/38.
  • "U kandžama tigra" 1938.
  • "Knez Mihailo Sicki" 1938.
  • "Hazavat sveti rat" 1938/39.
  • "Hari Džadž" 1939.
  • "Meksiko" 1940.

"Dečje vreme"Uredi

  • "Svetu se ne može ugoditi" 1937. (prema narodnoj pripoveci)

"Mikijevo carstvo"Uredi

  • "Postanje sveta" 1939/40.
  • "Hrabri vojnik Švejk" - II epizoda 1940.
  • "Hrabri vojnik Švejk" - III epizoda 1940.
  • "Crveni bizon" 1940.
  • "Volga, Volga" 1940.
  • "Volga, Volga" - II epizoda 1940.
  • "Kraljević Marko"- epizoda: "Od rođenja do smrti" 1940/41.
  • "Čarobnjak Hotabić" 1941. (prema romanu L. Lagina]])
  • "Nina Džavaha" - II epizoda 1941. (nedovršeno)
  • "Kraljević Marko" - II epizoda 1941. (nedovršeno)

GalerijaUredi

Vidi jošUredi

ReferenceUredi

  1. ^ „Irina Antanasievič. Russkie avtorы юgoslavskogo komiksa: Ivan Šenšin – improvizator - Komiksolёt”. Arhivirano iz originala 18. 10. 2016. g. Pristupljeno 15. 10. 2016. 
  2. ^ Antanasievič, Irina (2014). Russkiй komiks Korolevstva Юgoslaviя. Novi Sad: Komiko,. ISBN 978-86-87919-36-5. 

LiteraturaUredi

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Иван_Шеншин&oldid=25378259”