Izbeglica je osoba koja je protiv svoje volje raseljena iz svog zavičaja ili mesta prebivališta.[2] Do proširenja definicije izbeglice došlo je 1938. godine, kada su u ovu kategoriju svrstane i osobe sa objektivno utemeljenim strahom od progona zbog etničke i verske pripadnosti ili političkih ubeđenja, da bi se potom ovaj termin proširio i na sve one ljude koji su pobegli iz svojih domova na druga mesta unutar svojih zemalja. Danas se ovaj pojam odnosi na tzv. raseljena lica. Izbeglički status traje sve dok lice ne dobije novo mesto prebivališta ili se vrati kući. Prema podacima iz 2012.-te godine jedna od svake četiri izbeglice je iz Avganistana čime je ova zemlja vodeća po broju izbeglih ljudi.[3]

Refugees in 2017[1]
Ukupna populacija
oko 25,4 miliona
(19,9 miliona po mandatu Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) i 5,4 miliona po mandatu UNRWA (2017)
Regioni sa značajnom populacijom
Podsaharska Afrika6,236 miliona
Evropa i Severna Azija6,088 miliona
Azija i Pacifik4,153 miliona
Bliski istok i Severna Amerika2,653 miliona
Amerika484.261
Izbeglice u parku Manjež u Beogradu
Izbeglice iz Jermenije za vreme turskog genocida nad Jermenima

Izbeglicom se može nazivati tražilac azila dok država ugovornica ili Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) ne dodele status izbeglice[4], ako je formalno podnesen zahtev za azil.[5] Vodeća međunarodna agencija koja koordinira zaštitu izbeglica je Kancelarija Ujedinjenih nacija UNHCR. Ujedinjene nacije imaju drugu kancelariju za izbeglice, Agenciju Ujedinjenih nacija za pomoć i radove (UNRWA), koja je isključivo odgovorna za podršku velikoj većini palestinskih izbeglica.[6]

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

  Mediji vezani za članak Izbeglica na Vikimedijinoj ostavi