Izvoz je prodaja proizvedene robe u inostranstvu. Izvoz je ogledalo uvoza zbog toga što je operacija kupovine iz jedne zemlje „A” u drugu zemlju „B” isto kao i prodaja iz zemlje „B” u zemlji „A”.[1]

Scena trgovine na luci

Ekonomski značaj uredi

Ova ekonomska i komercijalna aktivnost se smatra veoma važnom. Posebno ključno sredstvo za sticanje valute, što je za zemlju bitno sredstvo ekonomske i finansijske intervencije (na primer, nabavka opreme ili nabavka osnovnih proizvoda ). Pored toga, izvoz omogućava podsticanje privrede stimulirajući rad sa drugima i obezbeđujući održivost kompanija koje su u kontekstu globalizacije povezane na svetskom tržištu.

Predlozi za bolji izvoz uredi

Predlozi su sklopljeni domenu država i smišnjeni su iz iskustva izvoznih stručnjaka. Svi ovi predlozi predstavljaju politiku podrške izvozu.

Međunarodne trgovačke kompanije:

  • Podsticati partnerstva između različitih industrijskih i finansijskih grupa radi stvaranja moćnih i efikasnih trgovinskih grupa.

Međunarodni pregovori:

  • Koristiti mrežu stanica za ekonomsku ekspanziju.
  • Ograničiti masovni uvoz sirovina (nafte, uglja, celuloze, itd.) razvijanjem reciklaže .

Istraživanje i obrada informacija:

  • Stvaranje i pružanje značajnih resursa para-javnim telima za traženje informacija o finansijskim strukturama stranih konkurenata: njihova finansijska površina i njihove podrške, mehanizmi njihovog finansiranja i osiguranja kredita.
  • Organizovanje grupnih putovanja za nekoliko kompanija u inostranstvu

Obuka:

  • Podstaknuti razvoj praktičnih, konkretnih i industrijskih veština za prodavače i savetnike u inostranstvu, oslanjajući se na pozicije ekonomskog širenja.
  • Podstaknuti obuku na stranim jezicima, tehnikama i strateškoj i izvoznoj kulturi rukovodilaca preduzeća.

Izvoz iz Srbije uredi

Od 100% izvoza koji polaze iz Srbije, 67% proizvoda je izvoženo u zemljama Evropske unije. Druge zemlje u kojima Srbija izvozi svoje proizvode su zemlje koje su sklopile centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (Albanija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Moldavija, UNMIK u ime Republike Kosovo i Crna Gora).[2]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Joshi, Rakesh Mohan (2014). International Marketing (na jeziku: engleski) (Second izd.). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-807702-2. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  2. ^ „CEFTA” (PDF). Pristupljeno 6. 2. 2020. [mrtva veza]

Spoljašnje veze uredi