Izvršno veće Sabora SR Hrvatske
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Izvršno veće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (hrv. Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hravtske) je bio naziv za vladu u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, od 1953. do 1990, dok je u periodu od 1945. do 1953. godine korišćen naziv Vlada.
Izvršno veće je prema Ustavu SR Hrvatske predstavljalo izvršni organ Sabora Socijalističke Republike Hrvatske i sačinjavali su ga - predsednik, članovi koje bira skupština i republički sekretari (ministri).
Zvanični nazivi vlade tokom postojanja SR Hrvatske, od 1945. do 1990. godine, bili su:
- Narodna vlada Federalne Hrvatske - 1945. godine
- Vlada Federalne Hrvatske - od 1945. do 1946. godine
- Vlada Narodne Republike Hrvatske - do 1946. do 1953. godine
- Izvršno veće Narodnog sabora Narodne Republike Hrvatske - od 1953. do 1963. godine
- Izvršno veće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske - od 1963. do 1990. godine
Takođe u zvaničnoj upotrebi koristio se i naziv Republičko izvršno veće, da bi se razlikovalo od Saveznog izvršnog veća. Često su se koristile i skraćene varijante imena - Izvršno veće SR Hrvatske ili Izvršno veće Hrvatske.
Istorijat
urediPrva vlada u posleratnoj Hrvatskoj formirana je na sednici Predsedništva Zemaljskog antifašističkog veća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) 14. aprila 1945. godine u Splitu i nosila je naziv Narodna vlada Federalne Hrvatske. Ova vlada bila je sastavljena samo od predstavnika Narodnog fronta, pa je 21. jula formirana na Četvrtom zasedanju ZAVNOH-a u Zagrebu formirana nova vlada pod nazivom Vlada Federalne Hrvatske. U ovu vladu, su pored predstavnika Narodnog fronta bili ukuljučeni i predstavnici opozicije, koji se nisu kompromitovali tokom okupacije. Predsednik obe ove vlade bio je Vladimir Bakarić.
Posle održavanja izbora za Ustavotvorni sabor NR Hrvatske, 3. decembra 1946. godine formirana je nova Vlada NR Hrvatske i njen predsednik je bio Vladimir Bakarić, koji je funkciju predsednika vlade obavljao sve do 1953. godine.
U skladu sa Ustavnim zakonom, koje je 13. januara 1953. godine usvojila Narodna skupština FNRJ i kojima je izvršena reorganizacija društvenog i političkog uređenja federacije i republika, Narodni sabor NR Hrvatske je usvojio „Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja organa vlasti NR Hrvatske“. U okviru ove reorganizacije naziv vlada je zamenjen i od tada se koristi naziv Izvršno veće, a umesto reči ministar republički sekretar. Prvo Izvršno veće Narodnog sabora NR Hrvatske formirano je 6. februara 1953. godine i ono je bilo privremeno i predstavljalo je reformisanu vladu Vladimira Bakarića, koji je zadržao funkciju predsednika. Ovo Izvršno veće postojalo je do 18. decembra, kada je posle održanih parlamentarnih izbora formirano novo Izvršno veće, pod predsedništvom Jakova Blaževića.
Aprila 1963. godine donet je novi Ustav Jugoslavije i Hrvatske. Ovim ustavom izvršena je promena naziva države pa je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) preimenovana u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (SFRJ), a Narodna Republika Hrvatska (NRH) u Socijalističku Republiku Hrvatsku (SRH). Shodno ovoj promeni izvršena je i promena naziva Izvršnog veća Narodnog sabora NR Hrvatske u Izvršno veće Sabora SR Hrvatske.
Poslednje Izvršno veće SR Hrvatske formirano je 30. maja 1990. godine, posle održavanja prvih višestranačkih izbora i njegov predsednik bio je Stjepan Mesić. Pošto je na ovim izborima pobedila opoziciona Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ona je započela društveno-političku reformu tadašnjeg socijalističkog sistema. U okviru ove reforme, 25. jula su usvojeni amandamni na Ustav SR Hrvatske, kojim je iz naziva Socijalističke Republike Hrvatske, izbačena reč „socijalistička“. U okviru ove ustavne promene, Izvršnom veću je promenjen naziv u Vlada Republike Hrvatske.
Sastavi izvršnih veća
urediU toku postojanja Socijalističke Republike Hrvatske, od aprila 1945. do jula 1990. godine bilo je formirano ukupno 18 vlada (4 vlade i 14 izvršnih veća).
Literatura
uredi- Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919-1979 (knjiga treća). „Institut za savremenu istoriju“ Beograd i „Narodna knjiga“ Beograd, 1980. godina.