Izdegerd III (Ἰσδιγέρδης /Isdigerdis/ vladao 632 — 651), unuk Hozroja II, je bio poslednji car Sasanidskog carstva. Odbivši poziv Abubakra da primi muhamedansku religiju, suočio se sa najezdom Arapa koje je predvodio vojskovođa Kaleb. Nakon neslavne bitke kod Kadezije 636. godine i niza drugih poraza koji su potom usledili, Persijanci su izgubili preimućstvo nad neprijateljem; utvrđeni gradovi i carske rezidencije padali su jedni za drugim. Godine 651. Izdigerd se povukao u oblast ispresecanom rekama Oksom i Jaksartom odakle je tražio pomoć od kineskog cara Tai Cunga, koju je verovatno i dobio. To mu je omogućilo da mobiliše vojsku Turaka, kojom je mislio krenuti na Arape. Međutim, njegovi saveznici su ga izdali i pogubili prilikom bekstva ka severu. Za sobom je ostavio sina Firuza (ili Peroza), koji je stupio u službu kineskom caru (a ovaj je opet imao sina koji je takođe pošao očevim stopama, postavši naposletku vazal i dobivši na upravu Buharu); i ćerke, od kojih je jedna, Šahbana, bila udata za Hasana, Alijevog sina, a druga za Muhameda, sina Abubakra.

Izdigerd III
Kovanica sa likom Izdigerda III
Lični podaci
Datum rođenja624.
Datum smrti652.
Mesto smrtiMerv,
Porodica
PotomstvoShahrbanu, Peroz III
DinastijaSasanidsko carstvo
PrethodnikHozroje II

Deca Šahbane i Hasana smatrana su naslednicima poraženih sasanidskih careva i nastavljačima drevne persijske tradicije.[1]

Izvori uredi

  1. ^ Arnold, Tomas V. (2009). Istorija na islamot (na jeziku: (jezik: makedonski) — prevod Fatmira Komačija). Skopje: Logos-a. str. 193. ISBN 978-9989-58-279-0. 

Literatura uredi

  • Arnold, Tomas V. (2009). Istorija na islamot (na jeziku: (jezik: makedonski) — prevod Fatmira Komačija). Skopje: Logos-a. str. 193. ISBN 978-9989-58-279-0. 

  Ovaj članak sadrži tekst iz publikacije koja je sada u javnom vlasništvuSmit, Vilijam, ur. (1870). Rečnik grčkih i rimskih biografija i mitologija.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)