Izlazak Zemlje, ili na engleskom jeziku Earthrise, je naziv dat fotografiji Zemlje koju je snimio astronaut Vilijam Anders 1968. godine tokom misije Apolo 8. Fotograf Gejlen Rouel izjavio je da je to „najuticajnija ekološka fotografija ikada snimljena“.[1] Slična fotografija snimljena je robotskom letelicom Lunarni orbiter 1 1966. godine, ali je ona bila u crno-beloj tehnologiji i veoma niske rezolucije. Jedan pisac je izjavio da je objavljivanje ove fotografije početak pokreta za očuvanje životne sredine.[2]

Fotografija Izlazak Zemlje, snimljena 24. decembra 1968.g.

Detalji uredi

Izlazak Zemlje je naziv dat fotografiji kojoj je agencija NASA pripisala kataloško ime AS8-14-2383. Ovu fotografiju snimio je astronaut Vilijam Anders tokom misije Apolo 8, prvog leta sa ljudskom posadom u orbitu oko Meseca.[3]

Razgovor Frenka Bormana i Vilijama Andersa u vreme kada su snimili Izlazak Zemlje.

Pre nego što je Anders uspeo da pronađe odgovarajući film u boji od 70mm, komandant misije Apolo 8, astronaut Frenk Borman, snimio je crno-belu fotografiju izlaska Zemlje na kojoj granica dana i noći na Zemljinoj lopti (terminator) dodiruje Mesečev horizont. Pozicije kopnenih masa i oblaka na ovoj fotografiji su iste kao na fotografiji u boji koju je kasnije snimio Anders, a koja je kasnije dobila naziv Izlazak Zemlje.[4]

Sama fotografija snimljena je iz orbite oko Meseca, 24. decembra 1968. godine, poprilično modifikovanom kamerom Haselblad 500 EL sa električnim premotavanjem filma. Kamera nije bila opremljena reflektivnim tražilom, i u njoj se nalazio posebno napravljen Ektachrome film od 70mm koji je razvila poznata kompanija Kodak. Javnosti je dostupan audio snimak razgovora koji su astronauti vodili ovom prilikom[5] uz transkripciju[6], koji omogućava da se bolje dočara trenutak kada je fotografija snimljena – isečak iz snimka:[7]

Anders: O Bože! Pogledajte onaj prizor! Izlazi Zemlja. Oh, kako je to lepo.

Borman: Hej, nemoj to da snimaš, nije u protokolu. (u šali)

Anders: (smeje se) Imaš li film u boji, Džime?

              Dodaj mi brzo tu rolnu filma u boji, hoćeš li...

Lavel: O čoveče, to je sjajno!

Video izlaska Zemlje snimljen tokom misije Apolo 10, 1969. godine.

U tom trenutku snimljen je veliki broj fotografija. Na osnovu audio snimka misije može se ustanoviti da je snimljeno nekoliko fotografija, na sugestiju Bormana, dok su i Anders i Lavel nastavili da „škljocaju“ sa ushićenjem. Anders je snimio prvu fotografiju u boji, zatim Lavel koji navodi podešavanja kamere (1/250 deo sekunde pri f/11), a onda Anders snima još dve fotografije sa različitom ekspozicijom.

Crno-bela verzija Bormanove fotografije može se videti na 168. strani njegove autobiografije iz 1988. godine, ispod koje piše: „Jedna od najpoznatijih fotografija u istoriji fotografije – snimljena nakon što sam oteo kameru Bilu Andersu“. Broman je bio komandant misije, i navodi[8] (212. strana) da je to fotografija koju je „pošta SAD iskoristila za poštansku marku, i retko koja fotografija je tako često reprodukovana“. Fotografija koja se nalazi u autobiografiji Frenka Bormana nije identična Andersovoj fotografiji; osim orijentacije, razlikuju se i oblaci na Zemlji.

U verziji fotografije koja je korišćena za poštansku marku nalaze se krateri, boje i oblaci koji su identični Andersovoj fotografiji. Anders je od strane Bormana opisan kao (193. strana) da ima „master diplomu iz nuklearnog inženjerstva“; tako da je Anders bio „naučnik među članovima posade... koji je takođe imao zadatak da se bavi fotografijom, jer će ti snimci biti od velikog značaja prilikom sletanja na površinu Meseca tokom narednih misija“.

Geometrija uredi

Na objavljenoj fotografiji na Zemlji se mogu videti:

Poštanska marka uredi

 
Poštanska marka SAD (Scott #1371)

Pošta SAD je 1969. godine izdala seriju poštanskih marki u sećanje na let oko Meseca misije Apolo 8. Na marki se u boji vidi fotografija Izlazak Zemlje, i reči „In the beginning God...“ („U početku Bog...“), aludirajući na čitanje knjige postanja od strane astronauta misije Apolo 8.

Video iz 2008. uredi

Dana 6. aprila 2008. godine snimljen je prvi video u Full HD (1080p) rezoluciji. Video je snimila japanska sonda SELENE (u Japanu poznatija pod nazivom Kaguja) koja se nalazila u orbiti oko Meseca i vršila razna istraživanja. Nakon 1 godine i 8 meseci u orbiti, sonda je namenski srušena na površinu Meseca 10. juna 2009. godine u 18.25 UTC.[9]

Video-simulacija iz 2013. uredi

Godine 2013. na 45. godišnjicu misije Apolo 8, agencija NASA je objavila video koji detaljno opisuje kako je fotografija Izlazak Zemlje snimljena. Video je kompjuterski generisan na osnovu podataka koje je prikupila sonda Lunar rekonesans orbiter, koja je prikupila fotografije površine Meseca visoke rezolucije koje su su se mogle uporediti sa fotografijama koje su snimane automatskom kamerom svakih 20 sekundi tokom misije Apolo 8. Rezultujuća animacija prikazuje prizore koje su astronauti videli, i sinhronizovana je sa audio snimkom koji dokumentuje dešavanja u trenutku kada su članovi posade postali prvi ljudi koji su videli „Izlazak Zemlje“.[10]

Dve godine kasnije, 2015, agencija NASA objavila je novu fotografiju izlaska Zemlje takođe snimljenu sondom Lunar rekonesans orbiter. Fotografija je snimljena 12. oktobra 2015. u visokoj rezoluciji, dok se sonda kretala 134 km iznad površine Meseca brzinom od oko 1.600 metara u sekundi. Na fotografiji se vidi Afrika (na kojoj se ističe pustinja Sahara), Atlantski okean i deo Evrope, Arabijskog poluostrva i Južne Amerike. Balkansko poluostrvo je takođe vidljivo, ali je prekriveno gustim oblacima.[11]

Vidljivost izlaska Zemlje sa površine Meseca uredi

Izlazak Zemlje vidljiv sa površine Meseca bio bi mnogo drugačiji od izlaska Meseca koji se vidi sa površine Zemlje. Pošto je Mesec gravitaciono vezan sa Zemljom, jedna strana Meseca je uvek okrenuta ka Zemlji, dok je druga strana ovek okrenuta od Zemlje. Tumačeći ovu činjenicu, moguće je doći do zaključka da je pozicija Zemlje na Mesečevom „nebu“ fiksna i da ne može doći do „izlaska“ Zemlje iznad horizonta. Međutim, Mesec u izvesnoj meri oscilira, tako da Zemlja gledano sa površine opisuje Lisažuovu figuru na nebu. Ta figura staje u pravougaonik širok 15°48' i visok 13°20' (u ugaonim dimenzijama), dok je ugaoni prečnik Zemlje gledano sa Meseca samo oko 2°. Sve ovo dovodi do zaključa da je „izlazak“ Zemlje vidljiv samo sa oboda Mesečevog diska koji je vidljiv sa Zemlje (što predstavlja oko 20% njegove površine). Pošto jedan ciklus oscilacija traje 27 dana, „izlasci“ Zemlje traju veoma dugo – potrebno je 48 sati da se iznad horizonta pojavi cela Zemlja.[12]

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ The Earthrise Photograph
  2. ^ Wilford, John Noble (14. 7. 2009). „On Hand for Space History, as Superpowers Spar”. The New York Times. Pristupljeno 24. 4. 2011. 
  3. ^ APOD: 24 December 2005 - Earthrise
  4. ^ Poole, Robert (2008). Earthrise: How Man First Saw the Earth. New Haven, Connecticut, USA: Yale University Press. ISBN 978-0-300-13766-8. 
  5. ^ NASA audio tape encoded in MP3
  6. ^ „Apollo 8 Command Module audio transcription” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 21. 12. 2014. 
  7. ^ Earthrise 45th Anniversary (NASA Goddard analysis)
  8. ^ Borman, Frank (1988). Countdown: An Autobiography. New York, NY, USA: Morrow (Silver Arrow Books). ISBN 978-0-688-07929-1. 
  9. ^ KAGUYA (SELENE)Image Taking of "Full Earth-Rise" by HDTV April 11, 2008 (JST), Japan Aerospace Exploration Agency (JAXA),Japan Broadcasting Corporation (NHK)
  10. ^ Steigerwald, Bill (20. 12. 2013). „NASA Releases New Earthrise Simulation Video”. NASA. Pristupljeno 22. 12. 2013. 
  11. ^ „NASA Releases New High-Resolution Earthrise Image” (na jeziku: (jezik: engleski)). NASA. Pristupljeno 18. 12. 2015. 
  12. ^ Makowiecki, Piotr (1985). Pomyśl zanim odpowiesz (na jeziku: Polish i translated from Russian). Warszawa: Państwowe Wydawnictwo "Wiedza Powszechna". ISBN 978-83-214-0419-6. 

Spoljašnje veze uredi