Izlazak iz ormara ili kaming aut (engl. coming out) jeste verbalno, dobrovoljno iskazivanje vlastite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta kao rezultat prihvatanja svog identiteta ili problema koji je dotad bio potiskivan.[1][2]

Za razliku od izlaska iz ormara, autovanje označava namerno ili slučajno obelodanjivanje tuđe neheteroseksualne orijentacije ili necisrodnog identiteta bez pristanka.

Istorijat uredi

Termin se verovatno prvi put pojavio početkom 20. veka, a koristili su ga gej muškarci kako bi opisali svoje prihvatanje gej potkulture. U akademskoj zajednici termin je prvi put upotrebila Evelin Huker tokom pedesetih godina 20. veka.[3]

Opšta razmatranja uredi

Izlazak iz ormara, kao svojevrsni oblik otvaranja, jeste čin u kojem se osoba A (koja je gej, lezbijka, biseksualna, transrodna, interseksualna ili kvir osoba) poverava osobi B (čiji identitet u trenutku saopštavanja nije bitan) da nije heteroseksualna ili cisrodna, nego da je iz LGBT+ spektra identiteta.[4]

Izlazak iz ormara je kontinuirani proces u životu homoseksualaca i biseksualaca jer će uvek postojati kategorije ljudu koje će oni kroz svoj život marati da upoznaju sa sopstvenom seksualnošću.[2]

Najteže je autovati svoju seksualnu orijentaciju najbližim osobama, roditeljima, braći i sestrama. Daljna obelodanjivanja zatim idu mnogo lakše.

Značaj uredi

Osobe koje kriju svoju seksualna orijentaciju ponašaju se nekonzistentno u različitim situacijama. Time doprinose njihovoj nesigurnosti u sopstveni identitet.[5] Konstantno prikrivanje i izbegavanje autovanja otežava LGBT+ osobama pravu, doslednu i sigurnu percepciju o sebi, čime otežavaju i pripisivanje dostignuća svojim sposobnostima.

Izbegavajući izlazak iz ormara, doprinose nemogućnosti spoznaje sopstvene snage, čime negativno utiču na samopoštovanje i mentalno zdravlje.[2]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Herek, G. M., & Garnets, L. D. (2007). Sexual orientation and mental health. Annual Review of Clinical Psychology, 3, 353-375.
  2. ^ a b v Drescher, J. (2004). The closet: psychological issues of being in and coming out. Psychiatric Times, 21(12).
  3. ^ Coming out[mrtva veza], Labris
  4. ^ Jugović, I., Pikić, A. i Bokan, N. (2006). Lesbians, Gays and Bisexuals in Croatia: How the Stigma Shapes Lives? U: R. Kuhar i J. Takacs (Ur.), Beyond the Pink Curtain: Everyday Life of LGBT people in Eastern Europe (str. 345-383). Ljubljana: Peace Institute.
  5. ^ Pachankis, J. E. (2007). The Psychological Implications of Concealing a Stigma: A Cognitive-Affective-Behavioral Model. Psychological Bulletin, 133(2), 328-345

Spoljašnje veze uredi