Okrug Ilija ili (starogrčki) Elis ili Elida (grč. Περιφερειακή ενότητα Ηλείας) je okrug u periferiji Zapadna Grčka i istorijskoj pokrajini Peloponez u zapadnom delu Grčke. Upravno središte okruga je grad Pirgos. Važan je i grad Amalijada. U okrugu Ilija nalazi se drevna Olimpija.

Okrug Ilija, Elis, Elida
Περιφερειακή ενότητα Ηλείας
Položaj
Država Grčka
PeriferijaZapadna Grčka
Admin. centarPirgos
Površina2.618 km2
Stanovništvo2005.
 — broj st.198.763
 — gustina st.75,92 st./km2
 — ISO 3166-2GR-14
Poštanski broj27x xx
Registarske tabliceΗΑ
Oblasna oznaka262h0
Broj opština7
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Okrug Ilija je uspostavljen 2011. godine na mestu nekadašnje prefekture, koja je imala isti naziv, obuhvat i granice.

Prirodne odlike uredi

2010 Dimi Ilias numbered.svg

 
Podela okruga na 7 opština: 1 - Pirgos, 2 - Ilida, 3 - Andricina–Krestena, 4 - Olimpija, 5 - Zaharo, 6 - Andravida–Kilini, 7 - Pinejos
 
Drevna Olimpija se nalazi u okviru okruga Ilija

Okrug Ilija je smešten na zapadnom Peloponezu. Sa zapada okrug okružuje Jonsko more. Sa severa okrug se graniči sa okrugom Ahaja, sa istoka sa okrugom Arkadija, a sa juga sa okrugom Mesinija. Na zapadu, 25 km preko mora, nalazi se ostrvo i okrug Zakintos.

Zapadni deo okruga Ilija je plodna primorska ravnica, koja u njenom istočnom delu prelazi u niže planine. Najvažnija reka je Pinejos, koja je pregrađena akumulacionim jezerom.

Klima u okrugu Ilija je u primorskim delovima sredozemna, dok u planinskim krajevima na istoku zbog znatne visine ona prelazi u oštriju planinsku varijantu.

Istorija uredi

Okrug Ilija dobila je ime po drevnoj starogrčkoj oblasti Elis, koja je bila deo Grčke civilizacije. Potom je došlo do osvajanja ovog područja od strane starog Rima 146. p. n. e.. Kasnije ovo područje biva priključeno Vizantiji, a u 13. veku osvojili su ga krstaši, da bi sredinom 15. veka Ilija postala deo Otomanskog carstva. Pod njima će ostati do savremenog doba, izuzev kraja 16. veka, kada je bila pod vlašću Mletaka.

1821. g. ovo područje bilo je jedno od prvih koja su uzela učešće u Grčkom ustanku. Odmah po uspostavljanju države Grčke obrazovana je i prefektura Ahaja-Elis, koja je podeljena na dve zasebne jedinice 1936. g. Posle Grčko-turskog rata 1923. g. na ovo područje se doselilo mnogo grčkih prebeglica iz Male Azije. Poslednjih decenija nekadašnja prefektura, danas okrug je osavremenjen, ali je to bilo usporeno čestim zemljotresima, kao i prilično brojnim šumskim požarima.

Stanovništvo uredi

Po poslednjim procenama iz 2005. godine okrug Ilija je imao blizu 200.000 stanovnika, od čega svega 1/8 živi u sedištu okruga, gradu Pirgosu.

Etnički sastav: Glavno stanovništvo okruga su Grci, a zvanično priznatih istorijskih manjina nema. I pored toga u okrugu živi zajednica Roma i manja skupina novijih doseljenika.

Gustina naseljenosti je oko 76 st./km², što je blizu proseku Grčke (oko 80 st./km²). Priobalna ravnica na zapadu i severu je mnogo bolje naseljena nego planinsko područje u unutrašnjosti Peloponeza na istoku okruga.

Upravna podela i naselja uredi

Okrug Ilija se deli na 7 opština:

  1. Andravida–Kilini
  2. Andricina–Krestena
  3. Zaharo
  4. Ilida
  5. Olimpija
  6. Pinejos
  7. Pirgos

Pirgos je sedište okruga i najveći grad. Pore toga, veliki grad (> 10.000 st.) u okrugu je i Amalijada.

Privreda uredi

Zahvaljujući relativno velikim površinama plodnog, ravničarskog zemljišta okrug Ilija ima veoma razvijenu poljoprivredu sredozemnog tipa (maslina, agrumi, vinova loza, ali i povrće, žitarice). U primorju je razvijeno i ribarstvo, dok se u gradovima razvija laka industrija. Turizam je tek u povoju za grčke uslove.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi