Индијана Џоунс и последњи крсташки поход
Indijana Džouns i poslednji krstaški pohod (engl. Indiana Jones and the Last Crusade) je američki akciono-avanturistički film iz 1989. godine, koji je režirao Stiven Spilberg, prema priči koju su napisali Džordž Lukas i Meno Mejes. Treće je ostvarenje u serijalu Indijana Džouns i direktni je nastavak filma Otimači izgubljenog kovčega. Harison Ford se vratio kao naslovni lik, dok njegovog oca glumi Šon Koneri. U ostalim ulogama su Alison Dudi, Denholm Eliot, Džulijan Glaver, River Finiks i Džon Ris-Dejvis. Film je najvećim delom smešten u 1938. i prati Indijanu Džounsa koji traži svog oca, stručnjaka za Sveti gral, koga su zarobili nacisti dok je tražio gral.
Indijana Džouns i poslednji krstaški pohod | |
---|---|
![]() Filmski poster | |
Izvorni naslov | Indiana Jones and the Last Crusade |
Režija | Stiven Spilberg |
Scenario | Scenario: Džefri Boum Tom Stopard (nepotpisan) Priča: Džordž Lukas Meno Mejes |
Producent | Robert Vots Frenk Maršal Ketlin Kenedi |
Glavne uloge | Harison Ford Šon Koneri Denholm Eliot Alison Dudi Džon Ris-Dejvis Džulijan Glaver River Finiks |
Muzika | Džon Vilijams |
Producentska kuća | Paramount Pictures |
Godina | 1989. |
Trajanje | 128 minuta |
Zemlja | SAD |
Jezik | engleski |
Budžet | 48 miliona dolara |
Zarada | 474,3 miliona dolara |
Prethodni | |
Sledeći | |
Veb-sajt | www |
IMDb veza |
Nakon što je film Indijana Džouns i ukleti hram dobio pomešane kritike, Spilberg je odlučio da ublaži mračniji ton i nasilje u sledećem filmu. Tokom pet godina koliko je prošlo između ova dva filma, on i izvršni producent Lukas su pregledali nekoliko scenarija nakon čega su izabrali onaj koji je napisao Džefri Boum. Film je sniman u Španiji, Italiji, Zapadnoj Nemačkoj, Jordanu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama.[1]
Film je premijerno prikazan 24. maja 1989. godine, dobio je pozitivne kritike od strane kritičara i ostvario je finansijski uspeh sa zaradom od preko 474 miliona dolara. Osvojio je Oskara za najbolju montažu zvuka. Nastavak, Indijana Džouns i kraljevstvo kristalne lobanje, premijerno je prikazan 2008. godine.
Radnja
urediGodine 1912, trinaestogodišnji izviđač Henri „Indijana” Džouns mlađi od pljačkaša grobova ukrade zlatni krst, koji je pripadao španskom konkvistadoru Fransisku Vaskezu de Koronadu, verujući da mu je mesto u muzeju, a ne u privatnoj kolekciji. Pljačkaši ga jure kroz cirkuski voz koji tuda prolazi, ostavljajući Džounsu krvavu posekotinu preko brade od biča i fobiju od zmija. Iako uspeva da im pobegne, pljačkaši ga prijave policiji kao lopova pa je on prisiljen da im vrati krst, dok njegov zaboravljivi otac, Henri Džouns stariji, radi na svojem istraživanju. Jedan od pljačkaša, impresioniran Džounsovom hrabrošću, daje mu svoj šešir.
Godine 1938, odrasli Džouns se nalazi na brodu pljačkaša, Koronadu, blizu portugalske obale. Konačno uzevši krst, Džouns ga donira muzeju Markusa Brodija. Džouns se sastaje sa biznismenom, Volterom Donovanom, koji mu govori da je Džouns stariji nestao tražeći lokaciju Svetog grala, koristeći nepotpunu kamenu ploču. Džouns i Brodi odlaze u Veneciju kako bi se sastali sa dr Elsom Šnajder u potrazi za očevim tragovima. Počinju u biblioteci gde je on poslednji put viđen. Džouns na podu pronalazi simbol „X” koji označava ulaz u katakombe. Unutra se nalazi grobnica ser Ričarda, viteza iz Prvog krstaškog rata, čiji štit sadrži kompletnu verziju informacije na kamenoj ploči. Bratstvo krstaškog mača, tajni i fanatični religijski kult koji štiti Sveti gral, zapaljuje naftu u katakombama kako bi ubili Džounsa i Elsu. Džouns prevrće sarkofag ser Ričarda kako bi se on i Elsa sakrili unutra i izašli kroz kanalizaciju izvan biblioteke. Džouns i Elsa ulaze u gliser i odlaze, uspevajući da pobegnu svim vođama kulta, osim jednom, Kazimu. Džouns uverava Kazima da traži oca, a ne Sveti gral, a Kazim mu otkriva da mu oca drže u dvorcu pokraj austrijsko-nemačke granice.
Džouns pronalazi oca, ali ih izdaju Elsa i Donovan, koji sarađuju sa nacistima. Iskoristili su Džounsovog oca kako bi njega navukli da im reši misteriju grala. Džouns i Henri uspevaju da pobegnu zajedno i odlaze u Berlin po Henrijev dnevnik u kojem stoji sve što je saznao o gralu, uključujući i načine kako izbeći tri zamke. Stižu na paljenje knjiga pred Rajhstagom, gde se prerušeni Džouns suoči sa Elsom i nagovori je da mu vrati dnevnik, a naleće i na samog Hitlera. Džouns i Henri se ukrcavaju na cepelin koji se odjednom okreće, a Džouns shvati da nacisti znaju da su na njemu. Njih dvojica beže sa cepelina pomoću prikačenog lovačkog aviona. Uspevaju da umaknu nacističkim borbenim avionima, ali Henri slučajno mitraljezom ošteti rep aviona, nakon čega padaju. Ukradu automobil, nakon čega se jedan nacistički avion zabija u zid nakon što su ušli u tunel. Na obližnjoj plaži, Henri iskoristi svoj kišobran kako bi uplašio galebove. Galebovi se uzdižu u jato i udaraju u drugi avion. Džounsovi se sastaju sa Salahom i suprotstavljaju se nacistima koji su zarobili Brodija. Pojavljuju se članovi Bratstva krstaškog mača, napadajući nacistički konvoj, ali nacisti uspevaju da odbiju njihov napad. Henri pokuša da spasi Brodija iz tenka u kojem ga drže, ali biva i sam zarobljen. Džouns skače na tenk i spašava zarobljenike pre nego što padne sa litice, ubivši Donovanovog oficira, pukovnika Vogela.
Džounsovi, Salah i Brodi stižu u Kanjon polumeseca, u Hataju pokraj Iskenderuna, gde se nalazi hram sa gralom. Nacisti ih zarobljavaju u hramu i upucaju Henrija, prisiljavajući Džounsa da donese gral kako bi izlečio njegove teške rane. Vodeći se dnevnikom, Džouns izbegava smrtonosne zamke, došavši u prostoriju u kojoj se nalazi vitez iz Prvog krstaškog rata, koji je ostao živ zbog moći grala. Vitez je gral sakrio među mnoge lažne pehare. Vitez im kaže da, ako žele gral, moraju mudro da izaberu jer će im pijenje iz pravog grala doneti večni život, dok će ih pijenje iz lažnog ubiti. Elsa izabere zlatni, draguljima optočen pehar, a Donovan pije iz njega. Shvativši da je gral lažan, Donovan umire na stravičan način, rapidno ostarivši i pretvorivši se u prah. Džouns izabere pravi gral, jednostavni pehar, delo skromnog tesara, i pije iz njega.
Džouns napuni pehar vodom i iskoristi ga kako bi izlečio Henrija. Uprkos vitezovom upozorenju da gral ne sme preći Veliki pečat prema Božjem zakonu, Elsa pokuša da pobegne sa gralom, a unutrašnjost hrama počinje da se urušava. Ona gubi ravnotežu na rubu novoformirane pukotine i, uprkos Džounsovom pokušaju da je spasi, ona pohlepno posegne za gralom i upadne u ponor. Nakon toga Džouns izgubi tlo pod nogama i nađe se u istoj situaciji, sa ocem koji ga spašava od Elsine sudbine. I on pokuša da dohvati gral, ali mu otac jednostavno kaže da ga ostavi. Džouns nevoljno posluša, a gral zajedno sa starim vitezom ostaje u ruševinama, dok Džounsovi, Brodi i Salah uspevaju da pobegnu iz rušećeg hrama. Nakon toga, njih četvorica odlaze jašući prema zalasku sunca.
Uloge
urediGlumac | Uloga |
---|---|
Harison Ford | dr Henri „Indijana” Džouns mlađi |
River Finiks | mladi Indijana Džouns |
Šon Koneri | profesor dr Henri Džouns stariji |
Denholm Eliot | dr Markus Brodi |
Alison Dudi | dr Elsa Šnajder |
Džon Ris-Dejvis | Salah |
Džulijan Glaver | Volter Donovan |
Majkl Bern | Ernst Vogel |
Kevork Malikjan | Kazim |
Robert Edison | vitez grala |
Majkl Šird | Adolf Hitler |
Vernon Dobčef | batler u dvorcu |
Reference
uredi- ^ „Indiana Jones and the Last Crusade”. American Film Institute. Arhivirano iz originala 29. 8. 2019. g. Pristupljeno 21. 9. 2018.
Spoljašnje veze
uredi- Zvanična prezentacija
- Indijana Džouns i poslednji krstaški pohod na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Indijana Džouns i poslednji krstaški pohod na sajtu Rotten Tomatoes (jezik: engleski)
- Indijana Džouns i poslednji krstaški pohod na sajtu Box Office Mojo (jezik: engleski)