Inklinacija ili nagib je ugao između neke zadane ravni i referentne ravni i izražava se u stepenima (°) od 0° do 180°.

Astronomija uredi

Inklinacija (označena sa i) i ostali Orbitalni elementi

Inklinacija je jedan od 6 orbitalnih parametara koji opisuju oblik i orijentaciju orbite nebeskog tela, kao i njegov položaj na njoj.

U Sunčevom sistemu, inklinacija (i na slici) orbite planete predstavlja ugao između ravni orbite planete (ili asteroida, komete…) i ekliptike (orbitalna ravan Zemlje).

Ali od interesa su i sledeće inklinacije:

- ugao između ose rotacije nekog tela i ose njegove orbitalne ravni. Nagib ose Zemlje uzrokuje godišnja doba
  • inklinacija orbite satelita
- ugao između orbite nekog satelita i ekvatora matične planete

Postoji nekoliko karakterističnih inklinacija koje određuju i naziv orbite. Na primeru orbite satelita oko planete:

  • Inklinacija od 0° znači da satelit obilazi matično telo u njegovoj ekvatorijalnoj ravni, u smeru rotacije planete. Ovakva orbita se naziva direktna.
  • Inklinacija od 90° znači da je satelit u polarnoj orbiti, pa satelit prolazi i iznad polova planeta.
  • Inklinacija od 180° znači da satelit obilazi planetu u njenoj ekvatorijalnog ravni, ali u smeru obrnutom od rotacije planeta, dakle retrogradno.

Literatura uredi

  • R. Grin: „Astronomija: Klasika u novom ruhu“, Vesta, 1998.
  • Z. Brkić i B. Ševarlić: „Opšta astronomija“, Naučna knjiga, 1981.

Vidi još uredi