Integrisani zdravstveni informacioni sistem R. Srbije

Integrisani zdravstveni informacioni sistem R. Srbije (skraćeno IZIS) je „centralni elektronski sistem, u kome se čuvaju i obrađuju svi medicinski i zdravstveni podaci pacijenata, podaci zdravstvenih radnika i saradnika, podaci zdravstvenih ustanova, zdravstvene intervencije i usluge izvršene u zdravstvenim ustanovama, podaci elektronskih uputa i elektronskih recepata, podaci o zakazivanju za specijalističke preglede, dijagnostičke procedure i hirurške intervencije.” Kako u Srbiji više od 65% građana koristi internet, oni su prva ciljana grupa koja će imati priliku da iskoristi benefite IZIS-a.[1]


Značaj uredi

Integrisani zdravstveni informacioni sistem R. Srbije implementiran je sa zadatkom da:

  • Obezbeđuje jedinstvo podataka u zdravstvu i jedinstvenu informaciono-komunikacijsku infrastrukturu za upravljanje zbirkama podataka i prenos podataka.
  • Omogući lakše i bolje planiranje u oblasti zdravstvene zaštite i stvaranja boljih zdravstvenih politika uvođenjem integrisanog zdravstvenog informacionog sistema.
  • Poveća kvalitet usluga pacijentima,
  • Poveća transparentnost informacija,
  • Poveća blagovremeno izveštavanje pacijenata i šire javnosti,
  • Obezbedi transparentan i objektivan stav prema pacijentima
  • Poboljša pristup zdravstvenim ustanovama i time smanjenjem vremena čekanja na tretman.[2]

Prednosti uredi

Preko IZIS-a omogućava se:

  • Unos, prikupljanje, skladištenje i razmena podataka vezanih za zdravstveni sistem u Republici Srbiji.
  • Lak i efikasan unos i ažuriranje podataka kroz jednostavan i intuitivan korisnički interfejs.
  • Skladištenje, čuvanje i održavanje podataka u centralnoj bazi podataka.
  • Integracija sa postojećim sistemima, koji se koriste u Ministarstvu zdravlja ili u zdravstvenim ustanovama u državnoj svojini.
  • Obezbeđivanje dostupih zdravstvenih podataka svim učesnicima u zdravstvenom sistemu, samo, u skladu sa njihovim pravima, ulogama i odgovornostima.[2]

Mrežna infrastruktura uredi

Mrežna infrastruktura se zasniva na Cisco-voj (Nexus) i HP-ovoj tehnologiji (VirtualConnect, odnosno FlexFabric). Zaštita radi na nivou Firewall-a, gde je svaki korisnik mrežno izolovan i nalazi se u posebnom VLAN-u. Pored zaštite na nivou firewall-a postoji i Intrusion Prevention System – IPS zaštita kao i Distributed Denial of Service – DDoS zaštita.

Softverska konfiguracija uredi

Integrisani zdravstveni informacioni sistem R. Srbije se zasniva na primarnoj i sekundarnoj softverskoj konfiguraciji, čije komponente su prikazane na donjoj tabeli.

Primarna serverska konfiguracija Sekundarna serverska konfiguracija
*Configuration Management and Orchestration Server,
  • Application Server – 10,
  • Database Server,
  • Load Balancer – 2,
  • Monitoring Server,
  • Central Logging Server,
  • DNS Server,
  • Backup Server,
  • BI OLAP Server
  • Application Server – 10,
  • Database Server,
  • Load Balancer,
  • Monitoring Server,
  • Central Logging Server,
  • DNS Server.

Zadaci korisnika u sistemu uredi

U sistemu se kreiraju različite uloge kako bi svaki korisnik imao pristup:

  • tačno određenim funkcionalnostima,
  • pristup tačno određenim podacima i
  • dozvoli za obavljanje određenog tipa radnje u zavisnosti od radnih zadataka koje obavlja.

Svakom korisniku u sistemu se dodeljuje bar jedna uloga, kako bi svaki korisnik kad se najavi u sistem, imao personalizovan pogled. Takvom korisniku dozvoljen je pristup samo onim funkcionalnostima definisanim prema dodeljenim ulogama.

Primeri definisanih uloga u sistemu
  • Superadministrator (MZ)
  • Administrator zdravstvene ustanove
  • Direktor zdravstvene ustanove
  • Uloga specijaliste
  • Uloga izabrani lekar
  • Operator u ambulanti
  • Operator u Call-centru
  • Farmaceut

Mere sigurnosti i ograničenja uredi

U sistemu je implementirana jednosmerna kriptografska funkcija korišćenjem hash i salt za čuvanje lozinki korisnika da bi se sprečilo probijanje (neželjeno otkrivanje) lozinki.[3]

Lozinka
  • Za veću bezbednost sistema, lozinka predstavlja kombinaciju od najmanje 8 alfanumeričkih karaktera, minimum jedno veliko slovo i specijalni znak.
  • U sistemu je omogućeno i postvljanje vremenskog ograničenja trajanja lozinke.
  • Sve lozinke svakoga korisnika u sistemu se pamte i nije dozvoljeno korišćenje jedne te iste lozinke više puta.
  • Svaki korisnik automatski se odjavljuje u sistemu, nakon 15 minuta neaktivnosti.

Podsistemi za integraciju uredi

Podsistem obezbeđuje interfejs za integraciju sa postojećim lokalnim informacionim sistemima koji se koriste u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama.

Web servisi su dokumnetovani adekvatnom dokumentacijom koja se nalazi na web portalu za podršku, na koji se imenovani korisnici sistema najavljivljuju korisničkim imenom i lozinkom (korisnici su firme proizvođači sofvtvera).

Integracija se izvodi implementacijom web servisa, razmenom XML dokumenta putem HTTPS konekcije.

Web servisi mogu biti:

Javni servisi — bez autentifikacije, dostupni svim korisnicima.

Zaštićeni servisi — sa autentifikacijom na nivou korisnika. Ovi servisi su dostupni samo autentifikovanim korisnicima, koji pristupaju sistemu na osnovu principa korisničkog imena i lozinke dobijene od IZIS-a i sesijskog tokena sa vremenom isticanja od jednog sata posle zadnje aktivnosti.

Sastavni deo integrisanog zdravstvenog informacionog sistema je API portal u kome je detaljno opisan aplikacioni programski interfejs za integraciju lokalnih informacionih sistema (koji se koriste na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou) sa integrisanim zdravstvenim informacionim sistemom.

Izvori uredi

  1. ^ „U Srbiji internet koristi 65 odsto građana”. www.novaenergija.net. Pristupljeno 25. 4. 2018. 
  2. ^ a b „Integrisani zdravstveni informacioni sistem Republike Srbije”. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. Pristupljeno 25. 4. 2018. 
  3. ^ „Prijava u sistem” (PDF). Ministrstvo zdravlja R.Srbije. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 04. 2018. g. Pristupljeno 25. 4. 2018. 

Literatura uredi

  • Marinković J, Simić S, Božović Z, Dačić M, Kocev N. Mali rečnik informatike u medicini i zdravstvu. Srp Arh Celok Lek 1995; 123 Suppl 2: 42-49.

Spoljašnje veze uredi