Isak Samokovlija (Goražde, Austrougarska, 3. decembar 1889Sarajevo, 15. januar 1955) je bio jugoslovenski i jevrejski (sefardski) književnik.

Isak Samokovlija
Puno imeIsak Samokovlija
Datum rođenja(1889-12-03)3. decembar 1889.
Mesto rođenjaGoražde
  Austrougarska
Datum smrti15. januar 1955.(1955-01-15) (65 god.)
Mesto smrtiSarajevo
 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija FNRJ

Biografija uredi

Gimnaziju je završio u Sarajevu, a medicinu je studirao u Beču. Živeo je i radio u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Pisao je pripovetke i drame sa temama iz života jevrejske zajednice u Bosni.[1]

Njegova porodica se u Bosnu doselila iz Samokova u Bugarskoj, odakle potiče njihovo prezime. U mladosti je pisao priloge za književni časopis „Jevrejski život“ i prevodio dela jevrejskih pisaca. Svoju prvu pripovetku „Rafina avlija“ objavljuje 1927. u Srpskom književnom glasniku, a dve godine kasnije izlazi prva zbirka pripovedaka „Od proljeća do proljeća“.[2] Drugi svetski rat je preživeo u ustaškom zarobljeništvu, iz koga je utekao pred kraj rata. Za njegovo najbolje delo važi zbirka pripovedaka „Nosač Samuel“ iz 1946. Posle rata imao je nekoliko funkcija u književnim institucijama, uključujući mesto predsednika Udruženja pisaca BiH. Uređivao je književni časopis „Brazda“ u periodu 1948-1951. Posle toga je radio kao urednik u izdavačkom preduzeću „Svjetlost“.[2]

Bibliografija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Isak Samokovlija Biografija”. Biografija.org (na jeziku: srpski). 2018-06-26. Pristupljeno 2021-02-03. 
  2. ^ a b v „Isak Samokovlija Biografija | Lektire.rs”. www.lektire.rs. Pristupljeno 2021-02-03. 

Literatura uredi

  • Ivo Andrić, Isak Samokovlija, Život 1955. 97—99;
  • Ž. P. Jovanović, Bio-bibliografska građa, Isak Samokovlija, Letopis Matice srpske 1955 str. 540—543;
  • V. Gligorić, Isak Samokovlija, Savremenik, 1955, 314—319;
  • S. Kulenović, Gama i riječ Isaka Samokovlije, predgovor knjizi Pripovijetke u ediciji „Srpski i hrvatski pisci XX veka“, Beograd 1964.