Istorijski institut Beograd

Istorijski institut Beograd je naučni institut osnovan u Beogradu, kao jedan od prvih naučnih instituta Srpske akademije nauka.

Istorijat uredi

 
Logo Istorijskog instituta

Istorijski institut osnovan je 21. maja 1947. sa zadatkom da izučava ekonomsku, društvenu, političku, i kulturnu istoriju srpskog naroda, kao i njegove veze sa južnoslovenskim i ostalim balkanskim narodima, i da istovremeno unapređuje sve grane istorijske nauke. Preteču Istorijskog instituta SANU predstavlja Institut za prikupljanje izvora 1908.-1918. godine, osnovan 1922. godine, na inicijativu profesora Stanoja Stanojevića.

Do 1961. godine Institut je bio u sastavu Srpske akademije nauka i umetnosti, zatim je, odlukom Vlade Srbije izdvojen kao zasebna ustanova.[1]

Za prvog upravnika Instituta imenovan je dr Viktor Novak, a za zamenika upravnika dr Georgije Ostrogorski, profesori Univerziteta.

 
Zgrada SANU u Beogradu. Ul. Knez Mihailova 35

Prva organizaciona struktura Instituta zasnivala se na hronološkom principu:

  • Sekcija za izučavanje antičkog perioda
  • Sekcija za proučavanje srednjeg veka
  • Sekcija za orijentalistiku
  • Sekcija za istoriju XIX i HH veka
  • Sekcija za izučavanje NOB-a i
  • Sekcija za pomoćne istorijske nauke

Do 1948. godine postojala je i Sekcija za vizantologiju, nakon čega je osnovan Vizantološki institut SANU, kao samostalna ustanova. Sekcija za izučavanje antičkog perioda 1952. godine izdvojena je iz Instituta i pripojena Arheološkom institutu SANU. Osnivanjem novih naučnih ustanova – Instituta za savremenu istoriju, Instituta za istoriju radničkog pokreta, prestala je potreba za postojanjem Sekcije za izučavanje narodnooslobodilačke borbe, a Sekcija za pomoćne istorijske nauke pripojena je sekciji za proučavanje srednjeg veka. Tako je područje interesovanja Istorijskog instituta SANU hronološki omeđeno na period od srednjeg veka, do početka 20. veka, odnosno do 1918. godine i stvaranja Kraljevine SHS.

 
Zgrada Istorijskog Instituta SANU

Program rada Instituta u početku se zasnivao na široj spoljnoj saradnji saradnika sa Univerziteta i izvan njega. Postepenim povećanjem broja stalnih saradnika, jasnije se profilisao naučnoistraživački program Instituta.

Institut je organizovao niz međunarodnih i nacionalnih skupova kao što su Oslobodilački pokreti jugoslovenskih naroda od XVI veka do početka Prvog svetskog rata (1974), Srbija u završnoj fazi Velike istočne krize 1877.-1878. godine (1978), seriju okruglih stolova Srbija u Prvom svetskom ratu (1984.-1990), Jugoslovensko-francuski odnosi – povodom 150 godina od otvaranja prvog francuskog konzulata (1988), Jovan Tomić - život i delo (1995), Završne godine Prvog srpskog ustanka 1812.-1813. (1995), Kuršumlija kroz vekove (1995), Bosna i Hercegovina od srednjeg veka do novijeg vremena (1995), Islam, Balkan i velike sile (1996), Petar Kostić – život i delo (1997), Susret ili sukob civilizacija na Balkanu (1997), Srbija i Francuska za vreme Prvog svetskog rata (1997) Evropa i Istočno pitanje, Srpske političke generacije, Berlinski kongres i srpsko pitanje (1998), Evropa na raskršću (1999), Kralj Vladislav i Srbija 13. veka (2000), Jugoistočna Evropa: političke i kulturne koncepcije (XVI-XX) (2001), i druge.

Direktori uredi

Direktori Istorijskog instituta SANU bili su:

Direktori Istorijskog instituta Beograd:

Saradnici uredi

Reference uredi

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi