Kazandžija

занатлија који прави предмете од бакра

Kazandžija (pers.-tur.) zanatlija koji pravi kazane i drugo bakarno posuđe,[1] uglavnom kazane za rakiju, ali takođe i kazane za spremanje hrane, džezve i druge proizvode. Deo posude u kome će se nalaziti hrana se kalajiše jer je oksid bakra otrovan.

Kazandžijska radnja

Kazandžijski zanat postoji više od pet vekova i jedan je od najstarijih zanata u Srbiji.

Istorijat uredi

 
Kazandžija pravi kazan.

Postojbinom kazandžijskog zanata smatraju se Persija i Indija, koje su bogate rudom bakra. U Grčkoj se prvi put pominje bakarno posuđe u 3. veku pre nove ere, a kasnije, preko Grka su se s ovim posuđem upoznali i Rimljani. Međutim, u Evropi se kroz čitav srednji vek koristilo zemljano posuđe. Balkan, na koji su bakarno posuđe doneli Turci, bio je jedini deo Evrope na kome se ovo posuđe proizvodilo i upotrebljavalo. Kazandžije se prvi put pominju u 16. veku - godine 1511. iz Sarajeva je za Dubrovnik za prodaju izvezeno 135 sahana (bakarnih činija, tanjira) koje su izradile sarajevske kazandžije.[2] Kazandžijski zanat u drugoj polovini 19. veka i početkom 20. veka dostiže svoj vrhunac. Između dva svetska rata, potražnja za bakarnim predmetima postepeno jenjava. Pojavljuju se fabrički proizvodi. Industrijalizacija i modernizacija neumoljivo utiču na tiho nestajanje ovog starog zanata. Danas, u 21. veku, kazandžije se uglavnom bave proizvodnjom kazana za pečenje rakije, kazana za topljenje masti, prskalica za vinograd, kotlića za riblju čorbu i raznim popravkama. Malobrojnih kazandžijskih zanatlija ima u Beogradu, Valjevu, Nišu, Novom Sadu, Leskovcu, Vranju, a ima ih i po selima.

Proizvodi uredi

Kazandžijski proizvodi bili su raznovrsni i mnogobrojni.

  1. kazani (pers. veliki bakarni kotao koji ima sa strane ručke za nošenje), aranije (haranije) - manji kazani, bakrači (kotlić);
  2. posuđe u kojem se donosila i držala voda: đugumi, ibrici, leđeni;
  3. posuđe u kojem se spremala hrana: lonci, tendžere, sahani, tiganji, tave, tepsije, sinije;
  4. pribor za posluživanje kafe: table, ibrici, džezve, zarfovi, kutije za kafu i šećer;
  5. sakralni predmeti: diskosi, kadionice, pehari, kazani za krstionicu;
  6. proizvodi za rasvetu...

Predmeti od bakra bili su u širokoj upotrebi i u gradu i na selu. Često su imali i dekorativnu funkciju, naročito oni predmeti i posuđe koji su bili ukrašeni graviranjem.

Kazandžijske radionice uredi

Izrada predmeta uredi

Centralno mesto kazandžijske radionice bila je vatra na kojoj se topio bakar, koji je dobavljan u sirovom stanju. Nakon topljenja, bakar je teškim čekićima razvlačen u table, a zatim se pristupalo izradi određenog predmeta. Kako je bakar sklon oksidaciji pri kojoj se stvara otrovna metalna patina, neophodno je da posuđe za jelo i piće bude kalajisano nakon izrade.

Sirovine uredi

Glavne sirovine u kazandžijskom zanatu su: bakar, kalaj i nišador.

Alat uredi

U kazandžijskoj radionici najvažniji su bili nakovanj, meh za duvanje vatre, drveni i metalni čekići, kazandžijska klešta, turpije i makaze. U savremenom dobu pored navedenih ručnih alata u kazandžijskim radionicama koriste se i razne mašine.

Esnaf uredi

Kazandžijski esnaf je bio prvi zanatski esnaf u kome su zanatlije postale i trgovci – trgovali su bakrom, kalajem i svim kazandžijskim proizvodima.

Zanatski centri uredi

U Srbiji najveći zanatski centri bili su: Pirot[3], Valjevo[4], Niš i Prizren. U njima je bilo porodica koje su se kontinuirano bavile ovim zanatom i po 200 godina. Često su i delovi grada ili ulica dobijali nazive po kazandžijama koje su tu radile, npr. Kazandžijsko sokače.

Reference uredi

  1. ^ Škaljić 1985: Abdulah Škaljić, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo: Svjetlost.
  2. ^ Gvozdenović 2009: Irena Gvozdenović, Kazandžijski zanat, u: Grupa autora, Stari zanati u Srbiji, Beograd : Etnografski muzej, 65-68.
  3. ^ „Zanati u Pirotu i okolini” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 08. 04. 2016. g. Pristupljeno 25. 03. 2016. 
  4. ^ „Stari zanati u Valjevu” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 08. 04. 2016. g. Pristupljeno 25. 03. 2016. 

Spoljašnje veze uredi