Kairo (arap. القاهرة‎ [al-Qāhirah]) glavni je i najveći grad Egipta. Nalazi se u guvernoratu Kairo. Prema proceni iz 2008, u gradu je živelo 7.947.121 stanovnika. U široj oblasti ima otprilike 21,3 miliona stanovnika i po tome je trinaesti grad po veličini u svetu.

Kairo
arap. القاهرة
Pogled sa Kairsko
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Egipat
GubernijaKairo
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.10,025,657
 — gustina18.987,99 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate30° 03′ 13″ S; 31° 14′ 13″ I / 30.0536666667° S; 31.237° I / 30.0536666667; 31.237
Vremenska zonaUTC+2
Aps. visina23 m
Površina528 km2
Kairo na karti Egipta
Kairo
Kairo
Kairo na karti Egipta
Ostali podaci
GradonačelnikAtef Abd El Hamid[1]
Pozivni broj02
Veb-sajt
www.cairo.gov.eg

Dok je Kairo zvanično ime grada, u lokalnom govoru se on obično naziva imenom same države Misr (arap. مِصر [Miṣr]) na lokalnom dijalektu se izgovara Masr (egip. arap. مَصر‎ [Maṣr]). Ime Kairo znači „onaj koji potčinjava / onaj koji savladava”. Ovo ime je dato zbog toga što su mnoge vojske kroz istoriju pokušale osvojiti grad i bile uništene od strane njegovih branitelja, ili su strane vojske bile uništene od boraca poslanih iz Kaira (Mongoli, krstaši i Osmanlije su primeri).

Gradsko metropolitansko područje je najveće na Srednjem istoku i u Arapskom svetu, i 15. po veličini u svetu. Ono je povezano za antičkim Egiptom, pošto su poznati Giza kompleks piramida i drevni grad Memfis locirani u ovoj geografskoj oblasti. Smešten u blizini delte Nila,[2][3] moderni Kairo je osnovan 969. godine tokom Fatimidske dinastije. Zemljište koje ulazi u sastav sadašnjeg grada je bilo mesto drevnih nacionalnih prestonica čiji ostaci su i dalje vidljivi u delovima Starog Kaira. Kairo je dugo bio centar regionalnog političkog i kulturnog života. On se naziva „gradom sa hiljadu minareta” zbog sadašnje prevlasti islamske arhitekture. Kairo se smatra svetskim gradom sa „Beta +” klasifikacijom prema GaWC.[4]

Kairo ima jednu od najstarijih i najvećih filmskih i muzičkih industrija u arapskom svetu, kao i drugu po veličini na svetu instituciju višeg obrazovanja, univerzitet Al-Azhar. Mnogi međunarodni mediji, biznisi, i organizacije imaju regionalna sedišta u gradu; Arapska liga je imala svoje sedište u Kairu tokom najvećeg dela svog postojanja.

Sa populacijom od 6,76 miliona[5] rasprostrtom na 453 km², Kairo je daleko najveći grad u Egiptu. Dodatnih 9,5 miliona stanovnika živi u blizini grada. Kairo, poput mnogih drugih mega gradova, boluje od visokih nivoa zagađenja i saobraćaja. Kairski metro je jedan od dva metroa u Africi (drugi je u Alžiru). On se rangira među petnaest najprometnijih na svetu,[6] sa više od jedne milijarde[7] putničkih vožnji godišnje. Privreda Kaira je bila rangirana kao prva na Srednjem istoku[8] 2005. godine, i 43. globalno na Foreign Policy 2010 globalnom indeksu gradova.[9]

Geografija uredi

Kairo je smešten na obalama i ostrvima Nila u severnom Egiptu, malo južnije od mesta gde reka napušta svoju pustinjom oivičenu dolinu i gdje se grana u tri rukavca započinjući deltu Nila.

Najstariji deo grada je na istočnoj strani reke. Moderni deo se postepeno širi zapadno okružujući zelene površine doline Nila. Zapadni delovi su sagrađeni po uzoru na Pariz u doba Ismaila Veličanstvenog, sa širokim bulevarima, parkovima i otvorenim prostorima. Najstariji deo na istoku je potpuna suprotnost. Rastao je nasumično vekovima pun uskih zakrčenih staza. Dok zapadnim Kairom dominiraju zgrade vlade i državne zgrade u modernom stilu, istočni deo je ispunjen stotinama starih džamija koje služe kao orijentiri. Obilno upotrebljavanje vode iz Nila omogućilo je gradu da se širi ka istoku, dalje u pustinju. Mostovi povezuju Kairo sa ostrvima Gezira i Roda na kojima su smeštene mnoge vladine zgrade i mnoge kuće vladinih službenika. Mostovi se takođe pružaju preko Nila povezujući grad sa predgrađima Giza i Imbabah. Najduži most u Kairu, ali i čitavoj Africi je Most 6. oktobra dugačak 22 km[10] koji spaja središte grada sa vazdušnom lukom.

 
Egipatski muzej

Zapadno od Gize, u pustinji, je deo drevne nekropole Memfis, na platou Gize, sa svoje tri velike piramide, od kojih je jedna Keopsova piramida (jedina ostala od sedam drevnih svetskih čuda). Oko 18 km južno od Kaira je smješten stari grad Memfis koji se graniči sa nekropolom Sakara.

Klima uredi

Klima Kairo
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 31
(88)
34,2
(93,6)
37,9
(100,2)
43,2
(109,8)
47,8
(118)
46,4
(115,5)
42,6
(108,7)
43,4
(110,1)
43,7
(110,7)
41
(106)
37,4
(99,3)
30,2
(86,4)
47,8
(118)
Maksimum, °C (°F) 18,9
(66)
20,4
(68,7)
23,5
(74,3)
28,3
(82,9)
32
(90)
33,9
(93)
34,7
(94,5)
34,2
(93,6)
32,6
(90,7)
29,2
(84,6)
24,8
(76,6)
20,3
(68,5)
27,7
(81,9)
Prosek, °C (°F) 13,6
(56,5)
14,9
(58,8)
16,9
(62,4)
21,2
(70,2)
24,5
(76,1)
27,3
(81,1)
27,6
(81,7)
27,4
(81,3)
26
(79)
23,3
(73,9)
18,9
(66)
15
(59)
21,38
(70,5)
Minimum, °C (°F) 9
(48)
9,7
(49,5)
11,6
(52,9)
14,6
(58,3)
17,7
(63,9)
20,1
(68,2)
22
(72)
22,1
(71,8)
20,5
(68,9)
17,4
(63,3)
14,1
(57,4)
10,4
(50,7)
15,8
(60,4)
Apsolutni minimum, °C (°F) 1,2
(34,2)
3,6
(38,5)
5
(41)
7,6
(45,7)
12,3
(54,1)
16
(61)
18,2
(64,8)
19
(66)
14,5
(58,1)
12,3
(54,1)
5,2
(41,4)
3
(37)
1,2
(34,2)
Količina padavina, mm (in) 5
(0,2)
3,8
(0,15)
3,8
(0,15)
1,1
(0,043)
0,5
(0,02)
0,1
(0,004)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
0,7
(0,028)
3,8
(0,15)
5,9
(0,232)
24,7
(0,972)
Dani sa padavinama (≥ 0.01 mm) 3,5 2,7 1,9 0,9 0,5 0,1 0 0 0 0,5 1,3 2,8 14,2
Relativna vlažnost, % 59 54 53 47 46 49 58 61 60 60 61 61 56
Sunčani sati — mesečni prosek 213 234 269 291 324 357 363 351 311 292 248 198 3.451
Izvor #1: Svetska meteorološka organizacija (UN) (1971—2000),[11] NOAA za podatke o vlažnosti[12]
Izvor #2: Danski meteorološki institut za podatke o osunčanosti (1931—1960)[13]

Istorija uredi

Osnivanje i rani period uredi

Trenutna lokacija grada je ranije bila nepogodna zbog udaljenosti Nila jer grad se sa te daljine nije mogao snabdevati vodom iz reke. Pođe li se malo na jug nailazi se na ruševine Memfisa koji je osnovan 3100 godina p. n. e. i bio je glavni grad drevnog Egipta. Osnovao ga je Menes od Tanisa nakon što je ujedinio kraljevstva Gornjeg i Donjeg Egipta. Glavnim gradom je kasnije postao Heliopolis, zatim Teba na jugu, a na kraju pod dinastijom Ptolemej (Aleksandrija) dobija status glavnog grada.

Prvo naselje na lokaciji današnjeg Kaira bila je Rimska tvrđava, zvana tvrđava Vabilon, sagrađena oko 150-e godine p. n. e. blizu naselja Vabilon-u-Egiptu koje je ležalo na starom egipatskom kanalu koji je povezivao Nil sa Crvenim morem.

Mali grad, sastavljen pretežno od koptskih hrišćana, rastao je oko tvrđave.

Arapski osvajači, predvođeni vođom po imenu Amr Ibn-el-As zauzimaju tvrđavu 642. godine i postavljaju svoju posadu u nju. Arapsko šatorsko naselje oko tvrđave poznato kao Al-Fustat postaje vremenom stalna baza arapskih snaga u Egiptu, pod dinastijama Umejida i Abasida, a u njemu je sagrađena prva džamija u Africi.

Polako naselje je prerastalo u pravi grad. Severnoafrička šiitska dinastija Fatimide zauzima Egipat 972. godine i gradi novi grad, Al-Mansureya, severno od starog naselja. Njihov vođa Al-Muez Ledin-Ellah menja ime grada u Kairo (Al-Qahirah — Mars na arapskom) zbog Marsa koji se uzdizao na nebu toga dana kada je grad osnovan. Džamija Al-Azhar je sagrađena iste godine, zajedno sa pratećim sveučilištom koji je napravio Kairo centrom učenja i filozofije onoga doba. Škola i danas predstavlja najveći centar studija Islama u svetu. Fatimidi su osvojili Kairo sredinom 1100-ih godina. Saladin je dalje proširio grad, uključujući i gradnju njegove masivne tvrđave.

Pustošenje Bagdada 1258. godine povećalo je značaj Kaira i on postaje vodeći intelektualni i umetnički centar Bliskog istoka. Grad je zauzelo Osmansko carstvo 1517. godine pod Selimom, ali za vladare su postavili vazalnu dinastiju Mameluka.

Era modernizacije uredi

 
Mapa Kaira iz 1888

Napoleon je osvojio Egipat 1797. godine, a mamelučki vladari su mu predali Kairo. Nakon što je njegova flota uništena 1798. godine u zalivu Aboukir, Napoleon je napustio zemlju i kao zapovednika ostavio generala Kalbera. Kalber je ubijen 1800. godine, a trogodišnja francuska okupacija nije ostavila trajnijih posledica niti dovela do značajnijih promena.

Prvi nagovještaji modernizacije desili su se pod vladarom Mehmetom Alijem koji je železnicom povezao Kairo i Aleksandriju godine 1851. Značajnije promjene se, međutim, nisu desile do režima Ismail-paše kada je, 1863. godine, pravljenje Sueckog kanala dovelo izvjestan broj zapadnjaka u zemlju.

 
Mapa Kaira iz 1933

Godine 1867, Ismail je posetio Pariz zbog Svjetske izložbe. Tu je vidio nove arhitektonske oblike, i odlučio da ponovo sagradi Kairo po evropskom principu. Gradnju je finansirao iz fonda u koji se slivao novac od povećane trgovine pamukom. Nadao se da će ponovnu izgradnju završiti do 1869. godine, kada je trebalo da zbog otvaranja Sueckog kanala u Egipat dođu brojni ugledni gosti sa Zapada.

Ipak radije nego da ponovo izgradi Kairo Ismail je odlučio da sagradi potpuno novi deo grada, dalje niz obalu, u zapadnjačkom stilu. Projekat je povjeren Ali-paši Mubaraku, a osmislio ga je francuski planer Pierre Grand. Nova oblast luksuznih vila i stanova je bila konstruisana.

Populacija se eksplozivno uvećala od 374.000 stanovnika (1882) do 1.312.000 stanovnika godine 1937.

Moderni Kairo uredi

 
Panorama Kaira 1950-ih

Kairo je ostao najvažniji egipatski grad za vreme britanske vladavine a i poslije. U 20. veku je viđen veliki razvoj i rast grada, kako su seljaci napuštali farme i dolazili u grad u potrazi za poslom u fabrikama metropole. Poseban teret za grad su činile izbeglice iz ratova sa Izraelom. Veliki deo populacije sa Sinaja i gradova oko Sueckog kanala, došao je u Kairo između 1967. i 1978. godine.

Danas je Kairo najnaseljeniji afrički grad, i kulturni centar arapskog sveta.

Još od devetnaestog veka Kairo je postao turistički centar, i ljudi iz cijelog sveta dolazili su da vide spomenike i predmete drevnog Egipta, naročito piramide. Donesen je zakon kojim se zabranjuje izvoz ovih blaga, što znači da je Egipatski muzej u Kairu jedino mjesto gde mnogi predmeti mogu biti viđeni.

Stanovništvo uredi

Prema proceni, u gradu je 2008. živelo 7.947.121 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1986. 1996. 2006.
6.068.695[14] 6.789.479[14] 7.786.640[14]

Privreda uredi

Saobraćaj uredi

Kairo je čvorište 5000 km duge egipatske železnice. Stanica Ramzes u centralnom Kairu povezuje glavnu liniju južnog dela železnice koja ide dolinom Nila i pokriva Asjut, Luksor i Asuan, sa različitim linijama koje se lepezasto šire područjem Donjeg Egipta i pokrivaju glavne gradove regiona delte uključujući Aleksandriju, Ismailiju i Port Said. Druga glavna stanica smeštena je 10 km južnije, u Gizi.

Kairske ulice su zakrčene saobraćajem. Kairski metro sistem je moderan i efikasan. Kairski metro je jedini potpuno dovršeni i funkcionalni metro u Africi. Dve linije pokrivaju 62 km, a planiraju se još četiri nove linije.

Prva tramvajska linija u Kairu izgrađena je 1898. godine. To je bila prva linija javnog transporta, koja je išla pravcem sever-jug, u Kairu. Išla je preko Khalij Misra, drevnog kanala koji vodi do Crvenog mora. Tramvajska mreža je zadnjih godina većim delom razmontirana, a par linija je ostalo operativno izvan severnih predgrađa, oko Heliopolisa.

Kairo je smešten na obalama i ostrvima Nila u severnom Egiptu, malo južnije od mesta gde reka napušta svoju pustinjom oivičenu dolinu i gde se grana u tri rukavca započinjući deltu Nila.

Znamenitosti uredi

Islamski Kairo
القاهرة
 
Svetska baština Uneska
MestoKairo, Egipatski kedivat, Egipatski sultanat, Egipatski pašaluk, Egipat  
Koordinate30° 02′ 40″ S; 31° 14′ 09″ I / 30.0444° S; 31.2358° I / 30.0444; 31.2358
Površina528 km2 (5,68×109 sq ft)
KriterijumiKulturno dobro: i, v, vi
Upis1979. (3. zasedanje) (-1976. sednica)

Stari Kairo je mjesto koptskog naselja, vizantskog utvrđenja Vavilon i prvih egipatskih prestolnica, Al-Askara i Fustata, koji su danas uklopljeni u grad Kairo. U gradu se nalaze brojni spomenici kao što su:

  • Viseća crkva (El Mualaka) ili Pravoslavna koptska crkva Svete Device Marije iz 3. veka je jedna od najstarijih crkava u Egiptu, a nalazila se iznad ulaza u Vavilonsko utvrđenje, zbog čega su je nazvali „viseća”. Obnovljena je u 11. i 19. veku, ali je sačuvana njena vizantska unutrašnjost iz 7. veka.
  • Vavilonsko utvrđenje se nalazi na istočnoj obali Nila na početku njegove delte, na spoju s faraonskim kanalom koji ju je spajao s Crvenim morem, a izgradili su je Vizantinci 525. godine. Unutar njenih zidina, koje nalikuju na Teodozijeve zidine u Konstantinopolju, nalazi se šest koptskih crkava, konvikt i Koptski muzej iz 1910. godine koji ima najveću kolekciju koptskih hrišćanskih predmeta na svetu.
  • Džamija Amr ibn al-Asa (arapski: جامع عمرو بن العاص‎) ili Amrova džamija iz 642. godine je najstarija džamija u Africi, izgrađena na mestu šatora generala Amra, koji je osvojio Egipat, u novoosnovanoj prestolnici Egipta, Fustatu. Zahvaljujući mnogim obnovama tokom vekova malo je ostalo od izvorne građevine, ali je velika islamska znamenitost i turistička atrakcija.
  • Sinagoga Ben Ezra (hebrejski: בית כנסת בן עזרא‎, arapski: معبد بن عزرا‎) je izgrađena 882. godine na mestu gde je prema predaji pronađen Mojsije kao beba. U njoj je u 19. veku otkrivena vredna kolekcija hebrejskih tektova, tzv. „Kairska Geniza” koja se danas nalazi u brojnim svetskim bibliotekama.

Islamski Kairo uredi

Islamski Kairo je središnji deo Kaira koji je znamenit po svojim istorijskim građevinama u islamskom stilu, a kojim dominira Kairska citadela. One su pod ovim nazivom upisane na Uneskov spisak mesta svetske baštine u Africi još 1979. godine

Od islamskih spomenika najznamenitiji su: omejidska Džamija Amr ibn al-Asa, abasidski univerzitet uz džamiju Azhar, fatimidski minareti iznad ulaza u grad Bab Zuvelija. Ibn Tulunova džamija, Džamija Al-Hakima, Saldinova Kairska citadela, mamelučke džamije sultana Hasana i Al-Rifa.

Partnerski gradovi uredi

Reference uredi

  1. ^ „محافظ القاهرة يرفض تطوير المستثمرين الحدائق.. ويؤكد: "هيسحلوا الغلابة". Pristupljeno 14. 9. 2016. 
  2. ^ Tours, Santa Maria (4. 9. 2009). „Cairo — "Al-Qahira"- is Egypt's capital and the largest city in the Middle East and Africa.”. PRLog. Pristupljeno 10. 12. 2011. 
  3. ^ „World's Densest Cities”. Forbes. 21. 12. 2006. Pristupljeno 6. 3. 2010. 
  4. ^ „The World According to GaWC 2016”. Globalization and World Cities Research Network. Loughborough University. 24. 4. 2017. Pristupljeno 26. 5. 2017. 
  5. ^ Population and Housing Census 2006, Governorate level, Population distribution by sex, Central Agency for Public Mobilisation and Statistics, Arhivirano iz originala (xls) 24. 1. 2009. g., Pristupljeno 9. 7. 2009 . Adjusted census result, as Helwan governorate was created on 17 April 2008 from a.o. parts of the Cairo governorate.
  6. ^ „Cairo's third metro line beats challenges”. Arhivirano iz originala 11. 4. 2013. g. Pristupljeno 29. 6. 2015. 
  7. ^ „Cairo Metro Statistics”. Arhivirano iz originala 23. 03. 2012. g. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  8. ^ „The 150 Richest Cities in the World by GDP in 2005”. Pristupljeno 11. 11. 2010. 
  9. ^ „The 2010 Global Cities Index”. Arhivirano iz originala 2. 12. 2014. g. 
  10. ^ Ace-consultants.com Šestooktobarski most Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. april 2017), pristupljeno 8. jula 2017.
  11. ^ „Weather Information for Cairo”. World Meteorological Organization. Pristupljeno 14. 4. 2014. 
  12. ^ „Cairo (A) Climate Normals 1961—1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 14. 4. 2014. 
  13. ^ Cappelen, John; Jensen, Jens. „Egypten – Cairo” (PDF). Climate Data for Selected Stations (1931—1960) (na jeziku: Danish). Danish Meteorological Institute. str. 82. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 4. 2013. g. Pristupljeno 14. 4. 2014. 
  14. ^ a b v „Egypt: largest cities and towns and statistics of their population”. Arhivirano iz originala 18. 12. 2012. g. Pristupljeno 2. 12. 2012. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

Fotografije i video snimci uredi