Kapela Svete Petke u Beogradu

Kapela Svete Petke se nalazi u Donjem gradu Beogradske tvrđave i podignuta je na mestu čudotvornog izvora, u neposrednoj blizini crkve Ružica, podignute posle 1867. godine. Izvor lekovite vode nalazi se u samom oltaru kapele. Sadašnja kapela je sagrađena 1937. godine po projektu arhitekte Momira Korunovića. Njene unutrašnje zidove i svodove pokrivaju mozaici, koje je 1980-83. godine izradio slikar Đuro Radulović.

Kapela Svete Petke
Osnovni podaci
Osnivanje1937
Mesto Beograd
 Srbija

Istorija uredi

Kapela Svete Petke je podignuta u periodu kada su mošti ove svetiteljke premeštene u Beograd. Njene mošti su prenete na molbu kneginje Milice Sultanu. Deo moštiju je prenet 1417. godine u kapelu koju je podigao nepoznati velikodostojnik iz Donjeg grada. Nakon turskog osvajanja Beograda 1521. mošti su odnete u Carigrad. 1641. godine ih otkupljuje moldavski vojvoda i prenosi u grad Jaši. Crkva Ružica i dalje čuva jednu časticu moštiju Svete Petke.

Pre današnje ozidane kapele, postojala je ranije kapela zemunica na padini iznad današnje kapele. Ta prvobitna kapela je bila u obliku zemunice u koju se ulazilo niz stepenice. Spolja su se videla samo vrata i nad njima krst. Na kraju ulaza vodio je jedan mali hodnik do izvora bistre i hladne vode. Zidovi sa obe strane ulaza bili su ukrašeni ikonama. Zbog lošeg stanja, na inicijativu Patrijarha Varnave, na današnjem mestu je izgrađena i osveštana kapela na dan Svete Petke 1937. godine.[1] Prilikom kopanja temelja pronađeni su ostaci nekog starijeg hrama i iskopane su brojne kosti vojnika poginulih tokom odbrane Beograda 1914. i 1915. godine. Stara kapela je uklonjena početkom oktobra 1935, u temeljima i okolnom parku su pronađene lobanje "verovatno ljudi koje su Turci pogubili", kao i nadgrobne ploče nekoliko uglednih Turaka, među kojima i vezira Marašli Ali-paše.[2][3]

Pri ovoj crkvi izgrađena je krstionica po uzoru na apostolske.[4]

Živopis kapele uredi

Kapela je dvaput živopisana. Prvi živopis je uradio akademski slikar Vladimir Predojević. Taj živopis je brzo propao zbog lošeg kvaliteta materijala koji je korišćen tokom radova, pa se drugi put koristila tehnika mozaika. Drugi živopis je uradio beogradski slikar Đuro Radlović između 1975. i 1982, a osveštao ga je Patrijarh German 27. februara 1983.[1]

Moleban petkom uredi

Kapela Svete Petke je posećena svakog dana, ali naročito petkom i slavama hramova. Na dan Svete Petke 27. oktobra teško je doći do same kapele. Svakog petka pre podne služi se u crkvi Ružici Sveta Liturgijasa čitanjem kanona Svetoj Petki i celivanjem svetih moštiju, a posle podne se služi u kapeli večernje isto sa čitanjem kanona Svetoj Petki i celivanjem moštiju. Ovaj običaj da se petkom čita kanon Svetoj Petki i celivaju njene svete mošti prastari je običaj. Služenje Liturgije i čitanje molebana nad moštima Svete Petke petkom je običaj Srba u Beogradu nastao preko sto godina pre turske vlasti u Beogradu. [1]

Vodica Svete Petke uredi

Izvore kraj svetinja narod zove vodicama. Voda u ovim izvorima osvećuje se i narod je naročito poštuje. Vodica Svete Petke u Beogradu naročito uživa veliko poštovanje vernika i to još iz prastarih vremena.[5] Postoji narodno predanje o vitezu koji je pronašao izvor lekovite vode na ušću dveju reka. Kraljeva kći se izlečila tom vodom i iznad tog izvora je podignuta crkva Ružica po njenom imenu.

Interesantan je podatak da je okolina tadašnjeg Beograda bila prekrivena gustom šumom, tako da je izvora bilo na sve strane. I tada je ovaj izvor Svete Petke bio jači nego danas.[1]

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. ^ a b v g Kapela Svete Petke i crkva Ružica (3. dopunjeno i ispravljeno izd.). Beograd: Srpska patrijaršija. 2010. 
  2. ^ "Politika", 28. okt. 1935
  3. ^ "Vreme", 28. okt. 1935
  4. ^ Beograđani se krštavaju kao apostoli („Večernje novosti“, 2. oktobar 2013)
  5. ^ "Politika", 23-26. april 1938

Literatura uredi

  • Krstionica Svete Petke = The Baptistery of The Chapel of St. Petka / [Radomir V. Popović ; priredio Petar A. Bojković]. - Beograd : Crkva rođenja Presvete Bogorodice, 2005 ([B. m. : b. i.]). - 23 str. : ilustr. ; 17 cm (COBISS.SR 1542237673)
  • Prepodobna mati Paraskeva Sveta Petka / priredio Vladimir Vukašinović. - Novi Sad : Art-print, 1999 (Novi Sad : Art-print). - 43 str. ; 16 cm Deo teksta uporedo na srp. i engl. jeziku. - Na nasl. str. pored mesta izdavanja i: Beograd (COBISS.SR 148095751)
  • Verovah, zato govorih : liturgijske omilije i duhovne pouke iz kapele Svete Petke u Kalemegdanskoj tvrđavi protojereja-stavrofora Vladimira Vukašinovića / priredio Nikola Jocić. - Vrnjci : Interklima-grafika, 2016 (Vrnjci : Interklima-grafika). - 158 str. : ilustr. ; 21 cm (COBISS.SR 227583756)

Spoljašnje veze uredi