Kaplan Burović (alb. Kaplan Resuli; Ulcinj, 8. avgust 1934Ženeva, 11. avgust 2022[1]) bio je srpski albanolog, književnik, publicista i istraživač. Počasni je član Akademije nauka i umetnosti intelektualaca.

Kaplan Burović
Datum rođenja(1934-08-08)8. avgust 1934.
Mesto rođenjaUlcinjKraljevina Jugoslavija
Datum smrti11. avgust 2022.(2022-08-11) (88 god.)
Mesto smrtiŽenevaŠvajcarska

Porijeklo

uredi

Burovići su bili ugledni žitelji Perasta (katolici) ali su ih Austrijanci protjerali.[2] Na posjed konte Burovića u Lepetanima, su se naselili preci Lazara Tomanovića.[3] Bilo je potomaka Burovića i u Trebinju s prezimenom Resulbegovići. Jedan Burović iz Perasta se islamizovao, i njegovi potomci se dijela na one koji su zadržali, i koji su promijenili prezime. Sin Miloša Burovića zvao se Risto. Miloš se nazvao Mehmed, a sin Risto je postao Rizvan aga Burović. Rizvanov sin je odbacio prezime Burović i uzeo Rizvanagić, kasnije Rizvanbegovići. Jedan od Rizvanebegovića iz Hercegovine je s Njegošem popio krv u Dubrovniku i pobratimili su se. Jedan od potomaka Rizvanagića je uzeo novo prezime, po ocu Resul begu, Resulbegović, jer su begovi iznad aga. Među njima je najslavniji Osman-paša Resulbegović.[4] Burovići muslimani su uglavnom u Staroj Raškoj (selo Čitluk), u Italiji su postali Italijani, a u Čajniču su pravoslavni Srbi.[5] U Ulcinju je prezime Resulbegović kasnije albanizovano u Resuli. Kaplan se vratio korjenima, vratio je staro prezime Burović i prešao u pravoslavlje.[6]

Život

uredi

Tekstove koje je pisao objavio je u više od 100 odštampanih radova. Zbog slobode mišljenja i govora u Jugoslaviji je bio dvije, a u Albaniji 43 godine u zatvoru.

Prva žena mu je bila Turkinja iz Tetova koja ga je ostavila kada je uhapšen, a druga Vlahinja iz Albanije, s kojom je dobio Dušana i Dušanku (Dušica). Dušan je imao 6, a Dušanka 4 godine, kada je odveden u zatvor u Albaniji.[7] U Jugoslaviji mu je razorena prva porodica, a u Albaniji mu je razorena druga porodica, a djeca Dušan i Dušica su masakrirani.[8]

Važnija djela

uredi

U Tirani mu je 2009. spaljen kompletan štampani tiraž 4 knjige.[8]

  • Istina je neuništiva: studije i članci (2019)
  • Skadar: istorija (2014)
  • Oči Simonide optužuju (2014)
  • Titoistički sudski proces (2014)
  • Ko su Albanci?: studije o poreklu Albanaca (2013) - drugo izdanje
  • Burovići - porodična istorija (2008) - drugo, dopunjeno izdanje
  • Njegoš i Albanci: studije (2002, 2016)

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi