Katakana
Katakana (片仮名 [Katakana]; bukvalno „delimične kane") je japanski slogovnik, jedno od četiri japanska pisma (ostala su Hiragana, Kanđi i Romađi).
Katakana je karakteristična po kratkim i geometrijskim potezima i najjednostavnije je od japanskih pisama
Upotreba uredi
Katakana se koristi za:
- Naglašavanje, slično kurzivu u srpskom jeziku.
- Onomatopejske reči, kao što je hii (ヒ [hii]) što znači „uzdah”.
- Imena životinja i vrsta biljaka.
- Transkripciju reči iz stranih jezika (zvanih gairaigo). Na primer, televizija se kaže terebi (テレビ [terebi]). Strane reči se često pišu sa srednjom tačkom (•) koja razdvaja reči.
Katakana uredi
Osnovni katakana znaci uredi
Sledeća tabela predstavlja sve slogove Katakane zajedno sa izgovorom prema Hepburn sistemu:
Set standardnih katakana znakova (znakovi obojeni crveno su izbačeni): | |||||||
ア a – a | イ i – i | ウ u – u | エ e – e | オ o – o | |||
カ ka – ka | キ ki – ki | ク ku – ku | ケ ke – ke | コ ko – ko | キャ kya – kja | キュ kyu – kju | キョ kyo – kjo |
サ sa – sa | シ shi – ši | ス su – su | セ se – se | ソ so – so | シャ sha – ša | シュ shu – šu | ショ sho – šu |
タ ta – ta | チ chi - či/ći | ツ tsu - cu | テ te - te | ト to - to | チャ cha - ča/ća | チュ chu - ču/ću | チョ cho - čo/ćo |
ナ na - na | ニ ni - ni | ヌ nu - nu | ネ ne - ne | ノ no - no | ニャ nya - nja | ニュ nyu - nju | ニョ nyo - njo |
ハ ha - ha | ヒ hi - hi | フ fu - fu | ヘ he - he | ホ ho - ho | ヒャ hya - hja | ヒュ hyu - hju | ヒョ hyo - hjo |
マ ma - ma | ミ mi - mi | ム mu - mu | メ me - me | モ mo - mo | ミャ mya - mja | ミュ myu - mju | ミョ myo - mjo |
ヤ ya - ja | ユ yu - ju | ヨ yo - jo | |||||
ラ ra - ra | リ ri - ri | ル ru - ru | レ re - re | ロ ro - ro | リャ rya - rja | リュ ryu - rju | リョ ryo - rjo |
ワ wa - va/ua | ヰ wi - vi/ui | ヱ we - ve/ue | ヲ wo - vo/uo | ||||
ン n - n | |||||||
ガ ga - ga | ギ gi - gi | グ gu - gu | ゲ ge - ge | ゴ go - go | ギャ gya - gja | ギュ gyu - gju | ギョ gyo - gjo |
ザ za - za | ジ ji - đi | ズ zu - zu | ゼ ze - ze | ゾ zo - zo | ジャ ja - đa | ジュ ju - đu | ジョ jo - đo |
ダ da - da | ヂ ji - đi | ヅ zu - zu | デ de - de | ド do - do | |||
バ ba - ba | ビ bi - bi | ブ bu - bu | ベ be - be | ボ bo - bo | ビャ bya - bja | ビュ byu - bju | ビョ byo - bjo |
パ pa - pa | ピ pi - pi | プ pu - pu | ペ pe - pe | ポ po - po | ピャ pya - pja | ピュ pyu - pju | ピョ pyo - pjo |
Savremeni katakana znaci urediDruga tabela prikazuje savremene dodatke katakana setu. Koriste se da bi prikazali glasove iz drugih jezika. | |||||||
イェ ye - je | |||||||
ウィ wi - vi/ui | ウェ we - ve/ue | ウォ wo - vo/uo | |||||
ヴァ va - va | ヴィ vi - vi | ヴ vu - vu | ヴェ ve - ve | ヴォ vo - vo | |||
シェ she - še | |||||||
ジェ je - đe | |||||||
チェ che - če/će | |||||||
ティ ti - ti | トゥ tu - tu | ||||||
テュ tyu - tju | |||||||
ディ di - di | ドゥ du - du | ||||||
デュ dyu - dju | |||||||
ツァ tsa - ca | ツィ tsi - ci | ツェ tse - ce | ツォ tso - co | ||||
ファ fa - fa | フィ fi - fi | フェ fe - fe | フォ fo - fo | ||||
フュ fyu - fju |
Katakana se takođe koristi za pisanje Ainu jezika; u tom slučaju, suglasnici nakon kojih ne sledi samoglasnik se pišu sa malim znakom za samoglasnik + u (u slučaju glasa š, suglasnik + i). Tako, na primer, malo プ predstavlja glas p.
Istorija uredi
Katakana su razvili učenici koji su koristili delove manjogana znakova za brzopis kada su pisali reči za koje nisu znali koneske znakove. Tako je, na primer, ka (カ) nastalo od levog dela znaka 加, „uvećati, pojačati”.
Sve do serije reformi sprovedenih nakon Drugog svetskog rata, katakana se koristila za okurigana u zvaničnim dokumentima i često u drugim kontekstima.
Katakana u Unikodu uredi
U Unikodu, Katakana se nalazi između U+30A0 i U+30FF.
0 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | A | B | C | D | E | F | ||
30A | ゠ | ァ | ア | ィ | イ | ゥ | ウ | ェ | エ | ォ | オ | カ | ガ | キ | ギ | ク | |
30B | グ | ケ | ゲ | コ | ゴ | サ | ザ | シ | ジ | ス | ズ | セ | ゼ | ソ | ゾ | タ | |
30C | ダ | チ | ヂ | ッ | ツ | ヅ | テ | デ | ト | ド | ナ | ニ | ヌ | ネ | ノ | ハ | |
30D | バ | パ | ヒ | ビ | ピ | フ | ブ | プ | ヘ | ベ | ペ | ホ | ボ | ポ | マ | ミ | |
30E | ム | メ | モ | ャ | ヤ | ュ | ユ | ョ | ヨ | ラ | リ | ル | レ | ロ | ヮ | ワ | |
30F | ヰ | ヱ | ヲ | ン | ヴ | ヵ | ヶ | ヷ | ヸ | ヹ | ヺ | ・ | ー | ヽ | ヾ | ヿ |
Vidi još i... uredi
- Hiragana za objašnjenje o pisanom sistemu.
- Japanski jezik za izgovor.
- Romađi za uporedne sisteme pisanja latinicom.