Kvadi

Kvadi (lat. Quadi, njem. Quaden) su bili manje germansko pleme o kome se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana. Oni nisu ostavili nikakve materijalne tragove po kojima bi se razlikovali od ostalih germanskih plemena.

Germanska plemena u 1. vijeku. Kvadi se nalaze u lijevom donjem uglu mape (narandžasto).

Možda je najranije pominjanje Kvada u „Geografiji“ grčkog autora Straboa gdje spominje svevsko pleme Koldouoi (lat. Coldui). Prema tom tekstu bili su pod vlašću Marboda u današnjoj Češkoj.

Rimljani su zabilježili da su se Kvadi u 1. vijek prije n. e. selili uz brojnije Markomane, čije ime jednostavno znači „ljudi s granica”, sa rijeke Majne niz Dunav južno, tj. na područje koje je graničilo s Rimskim carstvom. Kvadi i Markomani su se naselili na prostoru današnje Moravske, zapadne Slovačke i južne Austrije, odakle su potjerali Kelte (oko -6. prije n. e.). Markomanska konfederacija, 6. prije n. e. zajedno s Kvadima, se borila protiv cara Tiberija.

Tacit u Germaniji pominje kako su Kvadi slični Markomanima u borbi, a vođe su im plemenitog roda iz loze Marboda i Tudrusa, pretežno iz ovog drugog, i često su prihvatale danak (ili mito) u vidu rimskog srebra.

Sljedećih 350 godina graničili su se sa Markomanima na zapadu, Praslovenima na sjeveru, sarmatskim Jazigima (kasnije i Vandalima) na istoku, te s Rimskim carstvom na jugu.

Markomanski ratovi

Krajem 2. vijeka, car Marko Aurelije je tijekom „Markomanskih ratova“ vojevao i protiv Kvada. Sve je započelo oko 166. godine kada su Langobardi prešli Dunav u rimsku Meziju, što su mogli uraditi samo uz dopuštenje Kvada kroz čiji su teritorij prešli. Kvadi su vjerovatno izbjegavali sukobe s njima, no kada su ih Rimljani odbacili natrag nateritoriju Kvada započeli su česti sukobi s Langobardima, ali i napadi preko Dunava na teritoriju Rima.

Samo nekoliko godina kasnije konfederacija Markomana i Kvada je prešla Dunav svladavši rimske legije i dolinom uz Jadransko more došla do grada Akvileje u sjevernoj Italiji. Marko Aurelije ih je uspio nagovoriti na mir tek 171. godine, ali već slijedeće godine je napao teritoriju Markomana, a odmah potom i Kvada koji su pomagali Markomanskim izbjeglicama.

Marko Aurelije je skoro izgubio ovaj rat, ali je iznenadna oluja omogućila trijumf nad Kvadima Kvadi su potpuno poraženi do 174. godine., ali su već slijedeće, dok je Marko Aurelije bio zauzet pobunom u Rimu, ponovno navirali preko Dunava. Iako je Marko Aurelije uspješno svladao pobunu u Rimu, tek je 178. godine uspio odbiti Kvade preko Dunava u Češku.

Odlučna bitka protiv Kvada odigrala se 179. godine u Laugariciju pod zapovjedništvom legata i prokuratora Marka Valerija Maksimijana iz Poetovia (današnji Ptuj u Sloveniji) Car je planirao proširiti granice rima preko Karpata i na sjever u Češku kada je iznenada obolio i preminuo u 180. godine.

Nestajanje Kvada

U 4. vijeku, car Valentinijan je proveo većinu svoje vladavine braneći granicu na Rajni protiv horda Sarmata, Gota i Kvada pod vlašću kralja Gabiniusa. Njega je naposljetku ubio Marcelin, sin Maksimina, prefekta Galije; i to za pregovaračkim stolom. Legenda kaže da je Valentinijan preminuo (375.) od srčanog napada koji je izazvala delagacija Kvada koja je pregovarala o miru.

Nakon 400. godine u Češkoj su nestali običaji spaljivanja koji su bili tipični za Svevske Germane kao što su bili Kvadi. Najvjerovatnije su se Kvadi pomiješali s drugim narodima stvarajući novi narod - Bavarce.

Jedna grupa Kvada, Markomana i Bura 409. godine prešla je Pirineje i naselila se u rimskoj provinciji Galiciji (današnja Galicija u sjevernoj Portugaliji), gdje su osnovali Svevsko kraljevstvo Galiciju. Brakara Augusta, današnji grad Braga u Portugaliji, postao je njihova prijestolnica. Tu se njihov vođa Hermerik zakleo na vjernost caru 410. god.

Spoljašnje veze

• J. B. Rives, Komentari Tacitove „Germanije“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. februar 2021)