Kvadi (lat. Quadi, njem. Quaden) su bili manje germansko pleme o kome se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana. Oni nisu ostavili nikakve materijalne tragove po kojima bi se razlikovali od ostalih germanskih plemena.

Germanska plemena u 1. vijeku. Kvadi se nalaze u lijevom donjem uglu mape (narandžasto).

Možda je najranije pominjanje Kvada u „Geografiji“ grčkog autora Straboa gdje spominje svevsko pleme Koldouoi (lat. Coldui). Prema tom tekstu bili su pod vlašću Marboda u današnjoj Češkoj.

Rimljani su zabilježili da su se Kvadi u 1. vijek prije n. e. selili uz brojnije Markomane, čije ime jednostavno znači „ljudi s granica”, sa rijeke Majne niz Dunav južno, tj. na područje koje je graničilo s Rimskim carstvom. Kvadi i Markomani su se naselili na prostoru današnje Moravske, zapadne Slovačke i južne Austrije, odakle su potjerali Kelte (oko -6. prije n. e.). Markomanska konfederacija, 6. prije n. e. zajedno s Kvadima, se borila protiv cara Tiberija.

Tacit u Germaniji pominje kako su Kvadi slični Markomanima u borbi, a vođe su im plemenitog roda iz loze Marboda i Tudrusa, pretežno iz ovog drugog, i često su prihvatale danak (ili mito) u vidu rimskog srebra.

Sljedećih 350 godina graničili su se sa Markomanima na zapadu, Praslovenima na sjeveru, sarmatskim Jazigima (kasnije i Vandalima) na istoku, te s Rimskim carstvom na jugu.

Markomanski ratovi uredi

Krajem 2. vijeka, car Marko Aurelije je tijekom „Markomanskih ratova“ vojevao i protiv Kvada. Sve je započelo oko 166. godine kada su Langobardi prešli Dunav u rimsku Meziju, što su mogli uraditi samo uz dopuštenje Kvada kroz čiji su teritorij prešli. Kvadi su vjerovatno izbjegavali sukobe s njima, no kada su ih Rimljani odbacili natrag nateritoriju Kvada započeli su česti sukobi s Langobardima, ali i napadi preko Dunava na teritoriju Rima.

Samo nekoliko godina kasnije konfederacija Markomana i Kvada je prešla Dunav svladavši rimske legije i dolinom uz Jadransko more došla do grada Akvileje u sjevernoj Italiji. Marko Aurelije ih je uspio nagovoriti na mir tek 171. godine, ali već slijedeće godine je napao teritoriju Markomana, a odmah potom i Kvada koji su pomagali Markomanskim izbjeglicama.

Marko Aurelije je skoro izgubio ovaj rat, ali je iznenadna oluja omogućila trijumf nad Kvadima [1] Kvadi su potpuno poraženi do 174. godine., ali su već slijedeće, dok je Marko Aurelije bio zauzet pobunom u Rimu, ponovno navirali preko Dunava. Iako je Marko Aurelije uspješno svladao pobunu u Rimu, tek je 178. godine uspio odbiti Kvade preko Dunava u Češku.

Odlučna bitka protiv Kvada odigrala se 179. godine u Laugariciju pod zapovjedništvom legata i prokuratora Marka Valerija Maksimijana iz Poetovia (današnji Ptuj u Sloveniji)[2] Car je planirao proširiti granice rima preko Karpata i na sjever u Češku kada je iznenada obolio i preminuo u 180. godine.

Nestajanje Kvada uredi

U 4. vijeku, car Valentinijan je proveo većinu svoje vladavine braneći granicu na Rajni protiv horda Sarmata, Gota i Kvada pod vlašću kralja Gabiniusa. Njega je naposljetku ubio Marcelin, sin Maksimina, prefekta Galije; i to za pregovaračkim stolom. Legenda kaže da je Valentinijan preminuo (375.) od srčanog napada koji je izazvala delagacija Kvada koja je pregovarala o miru.

Nakon 400. godine u Češkoj su nestali običaji spaljivanja koji su bili tipični za Svevske Germane kao što su bili Kvadi. Najvjerovatnije su se Kvadi pomiješali s drugim narodima stvarajući novi narod - Bavarce.

Jedna grupa Kvada, Markomana i Bura 409. godine prešla je Pirineje i naselila se u rimskoj provinciji Galiciji (današnja Galicija u sjevernoj Portugaliji), gdje su osnovali Svevsko kraljevstvo Galiciju. Brakara Augusta, današnji grad Braga u Portugaliji, postao je njihova prijestolnica. Tu se njihov vođa Hermerik zakleo na vjernost caru 410. god.

Izvori uredi

  1. ^ 5 Dio, 72(71).3.2., 8.1.; Rubin, Z. H. (1979) „Čuda vremena za Marka Aurelija“ Athenaeum 57: 362–80; Guey, J. (1948)
  2. ^ Ova bitka je prikazana na početku filma Gladijator Ridleya Scota.

Spoljašnje veze uredi