Kim, narodni nazivi: divlji kumin, kimelj, kimin (lat. Carum carvi), začinska je biljka. Poznavali su ga i koristili arapski lekari, odakle je prenet u Evropu. Gaji se u mnogim zemljama, a najviše u Holandiji (najveći svetski izvoznik kima), Poljskoj, Nemačkoj, Rusiji. U Srbiji se gaji u Vojvodini.

Kim
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
C. carvi
Binomno ime
Carum carvi

Karakteristike uredi

 
Stabljika kima
 
Kim - začin

Kim je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka. Dvogodišnja forma u prvoj godini formira lisnu lozetu (visine oko 25 cm), a u drugoj uspravnu, u gornjem delu granatu stabljiku visine do 1,5 m. Koren je vretenast, bele do bledožute boje, dužine do 20 cm. Listovi su dvojno ili trojno perasto deljeni, naizmenično postavljeni na stabljici.

Cvetovi su sitni, bele do bledoružičaste boje, grupisani u složenu štitoliku cvast. Na obodu štita smešteni su veći cvetovi. Krunica se sastoji od 5 kruničnih listića. Cveta od maja do jula meseca.

Plod je šizokarpijum, izduženo eliptičnog oblika, sastavljen od dva ploda, smeđe je boje, duguljast, dužine do 7 mm, širine do 1,2 mm. Na plodu se nalazi više rebara, a između njih su kanalići ispunjeni etarskim uljem. Masa 1000 zrna je 2-3,5 g.

Hemijski sastav i upotreba uredi

Kim se gaji radi ploda (Carvi fructus) koji sarži 2-7% etarskog ulja (Carvi aetheroleum). Sprečava pojavu grčeva u organima za varenje, pojačava rad želuca, pojačava lučenje žuči.

Etarsko ulje kima dobija se destilacijom pomoću vodene pare iz zrelih, zdrobljenih plodova. Etarcko ulje je bistro, bezbojno do bledožućkasto, prijatnog aromatičnog mirisa i nagorkog ukusa. Glavni sastojci ulja su karvon (50—80%) i d-limonen (15—35%). Karakterističan miris etarskog ulja potiče od karvona. Kim i etarsko ulje se koriste kao začin, korigens i konzervans u prehrambenoj industriji. Etarsko ulje se koristi u kozmetičkoj i parfimerijskoj industriji.

Koristi se kao hrana za stoku u vidu zelene mase ili ploda jer deluje na organe varenja i povećava mlečnost krava.

Tehnologija gajenja uredi

Kim raste u različitim ekološkim uslovima, od ravničarskih do brdskih oblasti. Traži otvorena i sunčana mesta. Može se uspešno gajiti na skoro svim tipovima zemljišta. Najbolje prinose daje na plodnom, humusom bogatom zemljištu. Dobro podnosi niske temperature (i do -25 °C). Godišnja suma padavina potrebna za uspešno gajenje kima iznosi oko 600 mm. Usev kima se zasniva direktnom setvom. Seje se u martu vrstačnom sejalicom, na razmaku između redova 35-40 cm sa 10-12 kg/ha semena. Seme niče za oko tri nedelje.

Mere nege uredi

U usevu kima primenjuje se kultiviranje, okopavanje i prihranjivanje. Prvo kultiviranje je posle nicanja, a drugo dve do tri nedelje posle prvog, u zavisnosti od pojave korova. Ujedno se i prihranjuje sa 30 kg/ha N. U borbi protiv korova mogu se primeniti herbicidi. Višegodišnji korovi suzbijaju se mehanički. U drugoj godini u početku vegetacije unosi se ok 80 kg/ha čistog azota (uz okopavanje). Pošto se plod kima lako osipa, u vreme zrenja nije preporučljivo ulaziti u usev.

Kim je podložan napadu više prouzrokovača bolesti i štetočina. Od gljivičnoh bolesti javlja se pepelnica, rđa, pegavost stabla, bela trulež, plamenjača. Plodovi kima sazrevaju neravnomerno, pa je usled toga teško odrediti momenat žetve. Kosi se kada ok 50% plodova ima sivomrku boju. Obično sazreva krajem juna. Na većim površinama žanje se kombajnom. Posle žetve plodovi se rašire u tankom sloju i suše na promaji. Osušeni plodovi se pakuju u višeslojne papirne vreće i čuvaju zaštićeni od svetlosti. U zavisnosti od uslova proizvodnje, prinos plodova jednogodišnje forme je 600—1200 kg, a dvogodišnje 1—2 t/ha.[1]

Tabela 1. Za etarsko ulje kima- Carvi aetheroleum Zavod za standardizaciju je propisao standard JUS H.H9.054

Svojstva Karakteristike
Izgled Pokretljiva tečnost
Boja Bezbojna do boje ćilibara
Miris Svojstven, aromatičan
Ukus Na anis, aromatičan
Relativna gustina na 20 °C/20 °C 0,905—0,920
Indeks refrakcije 1,484—1,489
Optička rotacija na 20 °C +67°—+81 °C
Mešljivost u etanolu 80% na 20 °C 1 zapremina ulja se rastvara u najviše 8 zapremina etanola 80% na 20 °C i dalje bistar rastvor
Kiselinski broj najviše 1,0
Karbonilni broj 50—65% karvona

Reference uredi

  1. ^ Kišgeci, Jan; Jelačić, Slavica; Damir Beatović. Lekovito, aromatično i začinsko bilje. 

Spoljašnje veze uredi