Kovarijantnost
Kovarijantnost fizičkog zakona podrazumeva da jednačina koja ga opisuje ima isti oblik u svim koordinatnim ili referentnim sistemima. Kovarijantnost jednačine znači da se obe strane jednačine usklađeno menjaju prelaskom iz jednog u drugi koordinatni sistem.
Veličine koje se mogu kovarijantno ponašati su tenzori, a među njima vektori i četvorovektori čija se kovarijantnost posebno često koristi.
Osobine uredi
Ako je jednačina kovarijantna, to znači da postoji transformacija koja rešenje jednačine u jednom koordinatnom sistemu jednoznačno preslikava u odgovarajuće rešenje jednačine u drugom koordinatnom sistemu. Grupa takvih transformacija predstavlja grupu simetrije datog fizičkog zakona.[1]
Primeri uredi
- Drugi Njutnov zakon je kovarijantan na rotacije i translacije.
- Elektrodinamika je jedna od klasičnih teorija koja ima kovarijantnu formulaciju. Međutim, kovarijantnost Maksvelovih jednačina se ne vidi u
- Lorencova kovarijantnost neke jednačine podrazumeva njenu nepromenljivost na Lorencove transformacije.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Kovarijantnost Šredingerove jednačine, pp. 165, Kvantna mehanika, Maja Burić, jun 2015