Kolobžeg
Kolobžeg (polj. Kołobrzeg) je grad u Poljskoj u Vojvodstvu Zapadno Pomorje u Povjatu kolobžeskom. Prema popisu stanovništva iz 2011. u gradu je živelo 47.129 stanovnika.[1]
Kolobžeg polj. Kołobrzeg | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Poljska |
Vojvodstvo | Zapadno Pomorje |
Povjat | Povjat kolobžeski |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 46.951 |
— gustina | 1.829,02 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 54° 10′ 40″ S; 15° 34′ 37″ I / 54.177778° S; 15.576944° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 1 m |
Površina | 25,67 km2 |
Poštanski broj | 78-100–78-106 |
Veb-sajt | |
http://www.kolobrzeg.pl |
Za vrijeme ranog srednjeg vijeka, slovenski Pomorani su osnovali naselje na mjestu današnjeg Budzistova. Ditmar od Merseburga je naselje prvi put spomenuo pod imenom Salsa Cholbergiensis. Oko godine 1000. je bilo pod poljskom vlašću i postalo sjedište biskupije Kolobžeg. U razvijenom srednjem vijeku grad se proširio nekoliko kilometara na sjever i služio kao uporište u njemačkom prodoru na Istok dobivši povelju u skladu s libečkim pravom. Grad se kasnije pridružio Hanzi. Kada je nastalo Vojvodstvo Pomeranija, Kolberg je postao gradsko središte sekularne vlasti biskupa Kamina i njihovo prebivalište za vrijeme razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Kada je Kolberg bio dio brandenburške Pomeranije u ranom novom vijeku, odupro se naletu poljskih i Napoleonovih trupa u opsadi Kolberga. Od 1815. je bio dio pruske provincije Pomeranije. U 19. vijeku se u gradu počinje organizovati poljska zajednica. Poslije dolaska nacista na vlast u Njemačkoj, Poljaci i Jevreji su postali meta diskriminacije, a na kraju i genocida. Kada su grad 1945. zauzele poljske i sovjetske trupe, on je pripojen Poljskoj, dok je njemačko stanovništvo protjerano. Grad koji je prije toga uništen u bici za Kolberg, je u poratnom periodu obnovljen, ali je izgubio status regionalnog sjedišta u korist obližnjeg Košalina.
Stanovništvo uredi
Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2011. živelo 47.129 stanovnika.
2002. | 2011. | 2012. |
---|---|---|
44.947[1] | 47.129[1] | 46.951 |
Partnerski gradovi uredi
Reference uredi
Spoljašnje veze uredi