Komirić

насеље у Осечини, Колубарски округ, Србија

Komirić je naselje u Srbiji u opštini Osečina u Kolubarskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 559 stanovnika.

Komirić
Crkva Sv. apostola Petra i Pavla
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugKolubarski
OpštinaOsečina
Stanovništvo
 — 2022.Pad 559
Geografske karakteristike
Koordinate44° 24′ 48″ S; 19° 33′ 20″ I / 44.4133° S; 19.5556° I / 44.4133; 19.5556
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina283 m
Komirić na karti Srbije
Komirić
Komirić
Komirić na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj14254
Pozivni broj014
Registarska oznakaVA

Ovde se nalazi Crkva Sv. apostola Petra i Pavla u Komiriću.

Istorija

uredi

Prvi pomen sela je zabeležen u turskom popisu (tefteru) za hidžretsku 934. godinu, tj. 1527/1528. godinu po sadašnjem računanju vremena.

Transkribovan na moderni turski, sa osmanske arabice, unos sa 261. stranice teftera TD 144 je glasio ovako:

Miriçka karye, Valyeva nahiye - Selo Mirićka, Nahija Valjevo[1]

Demografija

uredi

U naselju Komirić živi 818 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,9 godina (43,8 kod muškaraca i 48,3 kod žena). U naselju ima 304 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,14.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Među značajnije ličnosti Komirića ubrajaju se:[2]

  • Dragić Mucić (1858-1938), narodni poslanik, u njegovoj kući je 1890. otvorena prva škola u Komiriću,
  • Milisav Nikole Vuković (1879-1929), pravnik i dugogodišnji sudija, a posle penzionisanja advokat u Valjevu
  • Vlastimir Stepana Vuković, rođen 1901, dobrovoljac u Prvom svetskom ratu, pravnik, radio kao sudija i predsednik suda u Prokuplju i Ohridu.
  • Stepan Miloša Vuković, (1872-1960), kaplar, ispalio je prvi srpski pucanj u Prvom svetskom ratu. Stepana je odlikovao ruski car Nikolaj Romanov ordenom za hrabrost (dodeljena su samo tri takva odlikovanja), a potom je dobio Karađorđevu zvezdu sa mačevima. Kao pipadnik čuvenog Petog puka Drinske divizije, do kraja rata Stepan je dobio još petnaestak visokih odlikovanja.
  • Borisav Nikole Vuković, rođen 1895, učesnik u Prvom svetskom ratu, odlikovan
  • Petar V. Jovanović (Pera Komirićanac) (1911-1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj
  • Momčilo Đurić (1912-1980), general-major, doktor prava, predavao na Univerzitetu Lomonosov
  • Vojislav Kolarić (1920), doktor ekonomije, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
  • Borka Vučić (1926-2009), bankarka, narodni poslanik, ministar
  • Smilja Milanović Lazarević (1948), doktor nauka, profesor mehanike na Matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 2.111
1953. 2.151
1961. 1.829
1971. 1.533
1981. 1.387
1991. 1.122 1.111
2002. 954 978
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
952 99,79%
Makedonci
  
1 0,10%
nepoznato
  
1 0,10%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ MAD 506 Numarali Semendire Livâsi Icmâl Tahrir Defteri (937/1530), 2009, Ankara, str. 45
  2. ^ Grozdana N. Šimić: „Komirić, nekad i sad“, Kulturni centar Šabac, 2009. godine. ISBN 978-86-84045-12-8. COBISS.SR 158100236
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

uredi