Konstantin Filozof

Konstantin Filozof Kostenski[1] (oko 1380—posle 1431) je bio bugarski srednjovekovni književnik i filozof koji je najpoznatiji kao pisac Žitija despota Stefana Lazarevića i Skazanja izloženog o pismenima.

Konstantin je rođen u drugoj polovini 14. veka, u gradu Kostenici[1], sadašnjeg Ćustendila (Kjustendži) koji se nalazi između gradova Samokova i Tatar-Pazardžika.

Posle propasti Bugarske 1393. godine, Konstantin Filozof je prešao u Srbiju, kojom je vladao despot Stefan Lazarević. Konstantin je našao utočište na despotovom dvoru, jer je i sam despot Stefan bio književnik i veliki zaštitnik književnosti. Tu je Konstantin razvio veliku književnu delatnost, bio despotov bibliotekar, pisao pravopisna uputstva i rukovodio radom na prevođenju i prepisivanju knjiga. Tada je postojala čuvena škola resavskih prevodnika, kojoj je Konstantin bio idejni vođa i reformator.

Od njega su ostala Slovo o pravopisu i Žitije despota Stefana Lazarevića. U prvom delu razlaže načela svoje reforme jezika i pravopisa. Tu, uglavnom, osuđuje unošenje elemenata narodnog govora u staroslovenski jezik i nedoslednu upotrebu grčkih slova.

Mnogo je važnije drugo njegovo delo, Život despota Stefana Lazarevića.[2] Pisano 1431. godine, četiri godine nakon despotove smrti. Istorijski, ovo delo predstavlja vrhunac u razvitku srpskih srednjovekovnih biografija. Delo je puno istorijskih podataka i daje vernu sliku doba Stefanove vladavine. U njemu nema skoro ničeg hagiografskog. Despot nije bio proglašen za sveca od strane crkve, pa je možda i ta činjenica uticala da biografija dobije čisto istorijski karakter. Posle dužeg uvoda, pisac daje opis srpskih zemalja i opširno izlaže genealogiju Nemanjića, čije poreklo izvodi od cara Konstantina. Ta genealogija se mnogo prepisivala i poslužila je kao osnov za stvaranje posebnih spisa, — rodoslova. Posle toga i kratkih napomena o knezu Lazaru i Kosovu prelazi se na prikazivanje Stefanove vladavine, ali se uporedo i opširno izlaže i istorija okolnih naroda, poglavito Turaka. Tako se opširno priča o Tamerlanu i Bajazitu, o bici kod Angore, o događajima u Turskoj pod Musom i Muratom II, itd. Sa istorijskog gledišta, ovo je najbolja biografija, ali je pisana nejasnim i nepristupačnim jezikom, stilom teškim i tamnim. Značajno je napomenuti da kod Konstantina ima primera i imena iz stare grčke prošlosti.

Reference uredi

  1. ^ a b "Glasnik društva srbske slovesnosti", Beograd 1871. godine
  2. ^ Konstantin Filozof - Žitije despota Stefana Lazarevića. [mrtva veza]

Literatura uredi

  • Filozof, Konstantin (1989). Povest o slovima - Žitije despota Stefana Lazarevića (Stara srpska književnost u 24 knjige; knjiga 11). Prosveta/Srpska književna zadruga - Beograd. str. 154. ISBN 8607000888. Arhivirano iz originala 14. 07. 2021. g. Pristupljeno 17. 02. 2022. 
  • Куев, К., Г. Петков. Събрани съчинения на Константин Костенечки. Изследване и текст. С., 1986.
  • Goldblatt, Harvey. Orthography and Orthodoxy: Constantine Kostenecki's Treatise on the Letters (Skazanie iz'yavleno o pis'menekh). Florence, 1987, ix, 428 p. (Studia historica et philologica, 16).
  • Тотоманова, Анна-Мария. За “сърбизмите” в лексиката на Константин Костенечки. — В: Медиевистика и културна антропология. Сборник в чест на 40-годишната творческа дейност на проф. Донка Петканова. Съст. А. Милтенова и А. Ангушева-Тиханова. Ред. А. Милтенова. С., 1998, 429-434.
  • Petrova, M. An Unknown Copy of the Description of Jerusalem by Constantine of Kostenec. — Byzantinoslavica, 59, 1998, № 2, 255-270.
  • Кабакчиев, Кирил. Познавал ли е Константин Костенечки историята на старозаветния превод от еврейски на елински език? — Старобългаристика, 2001, № 1, 92-101.
  • Кабакчиев, Кирил. Библейска алюзия и исторически факт (Два примера от Цамблаковото слово за Евтимий и Сказанието на Константин Костенечки). — В: Следите на свещената книга в българската литература. Гл. ред. Ив. Радев. Велико Търново, 2001, 69-74.
  • Кабакчиев, Кирил. Търновска книжовна школа. Преводи и тълкувания. Велико Търново, Фабер, 2001, 167 с.
  • Лукин, П. Е. Письмена и православие. Историко-филологическое исследование „Сказания о письменех“ Константина Философа Костенецкого. М., 2001.
  • Кабакчиев, Кирил. Кои книги според Константин Костенечки са били табу за невежите писачи от Търново, Византия и Атон. — Старобългаристика, 2002, № 3, 77-94.
  • Гагова, Н. Деспот Стефан Лазаревич, Птолемей Философ и кариерата на придворния философ Константин Костенечки. — Старобългарска литература, 35-36, 2006, 97-124.

Spoljašnje veze uredi