Kosovska kletva

kletva Cara Lazara

Kosovska kletva ili Kneževa kletva, prema legendi, kletva je koju je rekao srpski knez Lazar Hrebeljanović prije Kosovske bitke. Kletva je upućena onim Srbima koji su ignorisali poziv na rat sa Osmanskim carstvom.[1] Konstantin Filozof je zabilježio da je Lazar izdao „poziv i pretnju” srpskim zemljama, a taj poziv je sačuvan u srpskim narodnim pjesmama u obliku kletve.[2]

Knez Lazar Hrebeljanović

Od 1778. do 1781. godine, Avram Miletić je komponovao zbirku od 129 pjesama pod nazivom „Pesmarice” koja sadrži i pjesmu „Istorija Musić Stefana”, koja u svom sastavu ima jedan oblik Kosovske kletve.[3] Jedan oblik kletve se javlja u izdanju srpskim narodnih pjesma Vuka Stefanovića Karadžića 1845. godine. To je novija verzija jednog Karadžićevog teksta iz 1813. godine sa jakim nacionalističkim prizvukom.[4]

Karadžićeva „Kosovska kletva” je zapisana na spomeniku na Gazimestanu, gdje se vodila Kosovska bitka.

Tekst kletve uredi

 
Spomenik na Gazimestanu
 
Tekst na spomenik na Gazimestanu
Musić Stevan (dio pjesme) Kneževa kletva

„Ko je Srbin i srpskoga roda,
I od srpske krvi i kolena,
A ne doš’o na boj na Kosovo:
Ne imao od srca poroda,
Ni muškoga, ni devojačkoga!
Od ruke mu ništa ne rodilo,
Rujno vino, ni ’šenica bela!
Rđom kap’o, dok mu je kolena!”

„Ko ne dođe na boj na Kosovo —
od ruke mu ništa ne rodilo:
ni u polju bjelica pšenica,
ni u brdu vinova lozica!”

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „NIN” (2940-2948). 2007. „Najpoznatija kletva u Srba svaka- ko je „Kneževa kletva” u kojoj se car Lazar uoči Kosovskog boja obraća Sr- bima, pozivajući ih na sabornost u odbrani 
  2. ^ „Letopis Matice srpske”. 193-196. 1898: 147. 
  3. ^ „Istorijski glasnik”. 1984: 45. „U pesmi koju je zabeležio Avram Miletić knez Lazar je proklinjao: „Kog ujutro na Kosovu ne bude, ne rodilo mu ni žito ni 
  4. ^ „Kosovo Myths: Karadzic, Njegos, and the Transformation of Serb Memory”. Pristupljeno 2. 1. 2012. 

Spoljašnje veze uredi