Krišna (engl. Krishna) je reka koja protiče kroz Indiju. Duga je 1327 km. Uliva se u Bengalski zaliv. To je glavni izvor navodnjavanja u indijskim državama Maharaštra, Karnataka, Telangana i Andra Pradeš.[3]

Krišna
Opšte informacije
Dužina1.290 km (800 mi) približno[1] km
Basen258.948 km2
Vodotok
V. izvora1.337 m
UšćeBengalski zaliv[2]
Geografske karakteristike
Država/e Indija
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Krišna je reka na visoravni Dekan i treća je po dužini reka u Indiji, posle Ganga i Godavarija. Takođe je četvrta po veličini u pogledu dotoka vode i površine rečnog sliva u Indiji, posle Ganga, Inda i Godavarija.[4] Reka, takođe nazvana Krišnaveni, duga je 1.400 km (870 mi), a njena dužina u Maharaštri je 282 kilometra.[5]

Kurs uredi

 
Panoramski pogled na branu Udžani ili Bimu
 
Brana Tungabadra u blizini Hosapeta

Reka Krišna izvire u Zapadnim Gatima u blizini Mahabalešvara na nadmorskoj visini od oko 1,300 m (4 ft 3,2 in), u državi Maharaštra u centralnoj Indiji. Od Mahabalešvara teče do grada Vaj i nastavlja da putuje na istok dok se ne ulije u Bengalski zaliv.[6] Reka Krišna prolazi kroz indijske države Maharaštra, Karnataka, Andra Pradeš i Telangana.[7] Duga je oko 1.400 km (870 mi), od čega 305 km (190 mi) protiče u Maharaštri, 483 km (300 mi) u Karnataki i 612 km (380 mi) u Andra Pradešu.[8]

Pritoke uredi

Reka Krišna ima 13 glavnih pritoka.[8] Njene glavne pritoke uključuju reku Gatapraba, reku Malapraha, reku Bima, reku Tungabadra i reku Musi.[8] Reka Tungabadra ima sliv od 71,417 km2 (27,574 sq mi) i dužinu od 531 km (330 mi).[8] Reka Bima je najduža pritoka reke Krišna.[6] Ona ima ukupnu dužinu od 861 km (535 mi) i površinu sliva od 70,614 km2 (27,264 sq mi).[8]

Tri pritoke Pančganga, Varna i Jerla susreću se sa rekom Krišna u blizini Sanglija. Ova mesta se smatraju veoma svetim. Prema predanju je Gospod Datatreja proveo neke od svojih dana u Audumberu na obalama reke Krišne.

 
Kudalasangama, Severna Karnataka

Kudalasangama[9] (takođe se šiše kao Kudala Sangama) se nalazi na oko 15 km (9,3 mi) od brane Almati u okrugu Bagalkot u državi Karnataka. Ovde se spajaju reke Krišna i Malapraba. Ajkja Mantapa ili sveti Samadi Basavane, osnivač sekte Lingajat hinduističke religije zajedno sa Lingom, za koju se veruje da je samorođena (Svajambu), odavde reka teče na istok prema Srisajlamu (još jednom centru hodočasnika) u Andra Pradešu.

Sliv Krišne uredi

Sliv Krišne

  Gornja Bima (17,58%)
  Donja Bima (9,29%)
  Gornja Krišna (21,39%)
  Srednja Krišna (8,73%)
  Donja Krišna (15,50%)
  Gornja Tungabadra (11,20%)
  Donja Tungabadra (16,31%)

Krišna basen se prostire na površini od 258.948 km2 (99.980 sq mi) što je skoro 8% ukupne geografske površine zemlje. Ovaj veliki basen leži u državama Karnataka (113.271 km²), Telangana, Andra Pradeš (76.252 km²) i Maharaštra (69.425 km²).[10] To je peti po veličini basen u Indiji.[6]

U ovom slivu je procenjen prosečan godišnji potencijal površinskih voda od 78,1 km³. Od toga, 58,0 km³ je upotrebljiva voda.[11] Obradiva površina u basenu je oko 203,000 km2 (78,379 sq mi), što je 10,4% ukupne obradive površine zemlje. Kako je dostupnost vode u reci Krišna postajala neadekvatna da zadovolji potrebe za vodom, reka Godavari je povezana sa rekom Krišna puštanjem u rad kanala na desnoj obali Polavaram uz pomoć šeme Patisimovog lifta 2015. godine kako bi se povećala dostupnost vode na Prakasam baraži u Andra Pradešu.[12] Kanali za navodnjavanje Prakasamske baraže čine deo Nacionalnog plovnog puta 4. Delta Krišna-Godavari poznata kao „Žitnica pirinča Indije.”[13]

Međudržavna podela vode uredi

Trenutno, odluka Bačavat tribunala od 31. maja 1976. je primenljiva za podelu vode dostupne u reci među priobalnim državama. Odluku Tribunala Bridžeš Kumar dodeljenu 29. novembra 2013. Andra Pradeš osporava u Vrhovnom sudu i od tada je predmet u toku.[14] Novostvorena država Telangana takođe se obratila Vrhovnom sudu zahtevajući novo saslušanje tribunala kako bi obezbedila svoje potrebe za vodom na pravičnoj osnovi.[15]

Zagađenje uredi

 
Dekanske padine u blizini Pune

Tokom većine godina rečna voda se ne spaja sa morem zbog punog korišćenja vode uglavnom u poljoprivredi.[16][17] Zatvoreni rečni sliv Krišne znači da je rečni ekosistem na ivici smrti.[18][19] Reka prima otpad iz velikog broja gradova, a populacija rečnog sliva se povećala na 80 miliona, čime se višestruko povećalo zagađenje u reci. Adekvatni prosečni i minimalni kontinuirani ekološki tokovi u more se ne dešavaju tokom većeg dela godina, što ograničava odvod soli i dovodi do stvaranja slanih i natrijum-alkalnih zemljišta u donjem toku rečnog sliva.[20][21] Voda visokog alkaliteta se ispušta sa deponija pepela mnogih termoelektrana na ugalj u reku, što dodatno povećava alkalnost rečne vode čija je voda prirodno visokog alkaliteta pošto rečni sliv drenira ogromnu površinu bazaltnih stena.[22]

Reference uredi

  1. ^ „Home | Know India: National Portal of India”. Arhivirano iz originala 12. 07. 2021. g. Pristupljeno 16. 01. 2022. 
  2. ^ Jonathan, P. Samuel (15. 8. 2019). „For Krishna river, it's always October”. The Hindu. Arhivirano iz originala 7. 11. 2020. g. Pristupljeno 19. 8. 2019. 
  3. ^ „Map of Krishna River basin” (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 6. 8. 2017. g. Pristupljeno 27. 3. 2015.  The Krishna is the second largest east flowing peninsular river. It originates near Mahabaleshwar, Jor village (Sahayadri), Maharastra. It flows through Karnataka before entering Telangana.
  4. ^ River Basins of India
  5. ^ Havale, Professor Baliram. Lakshyawedha Samany dnyan/ G.K part - 1 (na jeziku: marati). Aurangabad, India: Sahyadri Publication. str. 72. 
  6. ^ a b v Singh, Dhruv Sen (2018). The Indian rivers : scientific and socio-economic aspects. Singapore: Springer. str. 340. 
  7. ^ Harini, P.; Sahadevan, Dinesh Kumar; Das, I. C.; Manikyamba, C.; Durgaprasad, M.; Nandan, M. J. (2018). „Regional Groundwater Assessment of Krishna River Basin Using Integrated GIS Approach”. Journal of the Indian Society of Remote Sensing. 46 (9): 1365—1377. doi:10.1007/s12524-018-0780-4. 
  8. ^ a b v g d Jain, S. K.; Agarwal, Pushpendra K.; Singh, V. P. (2007). Hydrology and water resources of India. Dordrecht: Springer. str. 641– 643. 
  9. ^ „Kudala Sangama”. Arhivirano iz originala 2010-03-23. g. Pristupljeno 2008-09-08. 
  10. ^ „Krishna basin status report, March 2014” (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 17. 11. 2015. g. Pristupljeno 27. 3. 2015. 
  11. ^ IWMI Research Report 83. „Spatial variation in water supply and demand across river basins of India” (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 4. 3. 2016. g. Pristupljeno 23. 6. 2015. 
  12. ^ „How the Krishna went dry?”. The Hindu. Arhivirano (PDF) iz originala 4. 3. 2016. g. Pristupljeno 13. 1. 2018. 
  13. ^ Nageswara Rao, Kakani; Rao, Kakani Nageswara; Saito, Yoshiki; Nagakumar, K. Ch V.; Demudu, G.; Basavaiah, N.; Rajawat, A. S.; Tokanai, Fuyuki; Kato, Kazuhiro; Nakashima, Rei (2012). „Holocene environmental changes of the Godavari Delta, east coast of India, inferred from sediment core analyses and AMS 14C dating”. Geomorphology. 175-176: 163—175. Bibcode:2012Geomo.175..163N. doi:10.1016/j.geomorph.2012.07.007. 
  14. ^ Hindu daily dated (17. 9. 2011). „Court: do not publish KWDT-II decision”. The Hindu. Arhivirano iz originala 18. 1. 2021. g. Pristupljeno 5. 11. 2012. 
  15. ^ „T-State wants tribunal to adjudicate water disputes”. The Hindu. 10. 7. 2014. Arhivirano iz originala 6. 4. 2021. g. Pristupljeno 12. 7. 2014. 
  16. ^ J. Keller, A. Keller and G. Davids. „River basin development phases and implications of closure” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 19. 10. 2013. g. Pristupljeno 25. 8. 2012. 
  17. ^ „IWMI Research report nos # 1, 3, 14, 56, 72, 83, 107, 111, 121, 123, 125 etc.”. Arhivirano iz originala 6. 6. 2017. g. Pristupljeno 25. 8. 2015. 
  18. ^ „Technology Breakthroughs for Global water security” (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 2018-10-30. g. Pristupljeno 20. 10. 2018. 
  19. ^ „Do not kill a river”. 14. 4. 2016. Arhivirano iz originala 13. 8. 2017. g. Pristupljeno 20. 4. 2016. 
  20. ^ Oregon State University, USA. „Managing irrigation water quality” (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 3. 7. 2017. g. Pristupljeno 28. 8. 2012. 
  21. ^ „Alkalinity and salinity bane of soil in T state”. The Times of India. Arhivirano iz originala 2. 1. 2017. g. Pristupljeno 23. 10. 2015. 
  22. ^ „Chemical weathering in the Krishna Basin and Western Ghats of the Deccan Traps, India” (PDF). 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi