Kukujevci su naselje u opštini Šid, u Sremskom okrugu, u Srbiji. Nalazi se na magistralnom putu P-103, na 12-om kilometru od Šida prema Sremskoj Mitrovici i na tri kilometra udaljenosti od autoputa E70 (Beograd–Zagreb), kroz selo prolazi železnička pruga (Železnička stanica Kukujevci-Erdevik). Ima oko 2000 stanovnika, pretežno Srba.

Kukujevci
Pravoslavna crkva u Kukujevcima
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaŠid
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1.955
 — gustina59/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 04′ 13″ S; 19° 20′ 25″ I / 45.0704031° S; 19.3402057° I / 45.0704031; 19.3402057
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina93 m
Površina32,7 km2
Kukujevci na karti Srbije
Kukujevci
Kukujevci
Kukujevci na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22224
Pozivni broj022
Registarska oznakaŠI
Rimokatolička crkva Svetog Trojstva

Geografski položaj uredi

Mesto sa severa omeđavaju južni obronci Fruške gore.[1]

Istorija uredi

 
Dom kulture

Električnu struju naselje je dobilo oko 1950, vodu, asfalt i telefonsku centralu početkom osamdesetih, a zdravstvenu ambulantu sa zubnom ordinacijom početkom devedesetih.

U selu se govorila ikavica, koja je prestala da se koristi osamdesetih godina 20. veka.

Devedesetih godina 20. veka u Kukujevce se doselio veliki broj Srba iz više od 160 mesta iz Like, Korduna, Banije, Dalmacije, Slavonije i drugih krajeva u Hrvatskoj, razmenivši prethodno kuće i imanja sa dotadašnjim starosedeocima Hrvatima[a],[2], dok je manji deo Srba prebegao iz Bosne.[1]

Privreda uredi

Osnovna ekonomska delatnost stanovništva je poljoprivreda. Dobar deo stanovništva bavi se intenzivnim ratarstvom i voćarstvom. Duvan se uzgaja na oko 1.200 hektara seoskog atara, što predstavlja najveće površine pod tom industrijskom kulturom u Srbiji.[2] Gaji se sorta svetla Virdžinija. Proizvođači duvana opremljeni su montažnim sušarama u kojima se pomoću dizel goriva ili gasa suši duvan. Od ostalih poljoprivrednih kultura gaje se šećerna repa, soja, kukuruz, suncokret, pšenica.[1]

U selu postoje poljoprivredne zadruge „Ratar“ i „Rit“.[2]

Proteklih godina otvoreno je niz poljoprivrednih i drugih preduzeća. U selu radi industriji mesa „Agropapuk“ (od 2001), zatim firma „Beokapra“ (od 2009), koja ima farmu koza i bavi se proizvodnjom kozjeg mleka, uvozno-izvozna firmi „Asoler“[2] (2002), koja se bavi nabavkom i plasmanom vulkanizerski mašina i alata.

Zdravstvo uredi

Selo ima zdravstvenu stanicu sa lekarom i osobljem, stomatološku ordinaciju, a u sklopu zdravstvene stanice se nalazi i apoteka.[3]

Obrazovanje uredi

U centru naselja se nalazi odeljenje šidske Osnovne škole „Branko Radičević“, u kojoj se pohađa nastava do osmog razreda.[3] U okviru škole nalaze se i odeljenje predškolske ustanove „Jelica Stanivuković-Šilja“.[4]

Kultura i sport uredi

 
Nekadašnja pravoslavna crkva

Ovde se nalazi Rimokatolička crkva Svetog Trojstva u Kukujevcima, površine 920 m², čija je izgradnja započela 1770. godine, na podsticaj Marije Terezije. Pošto su je teško oštetili nemački vojnici pri povlačenju 1944, obnovljena je 1957. Nakon raseljavanja hrvatskog stanovništva devedesetih, ostala je zapuštena i radi se na njenoj obnovi.

Odmah preko puta, od stare škole, koja nije bila u upotrebi, 1993. godine, izgrađena je i osvećena pravoslavna crkva Hram Velike Gospojine, a zvonik je dozidan i osvećen 1997. godine. Ta crkva je srušena 2015. i izgrađena iste godine nova crkva posvećena Uspenju Presvete Bogorodice.[5][1] Hram pripada šidskoj crkvenoj opštini, u Eparhiji sremskoj.

U selu deluju Kulturno-umetničko društvo „Đerdan“, Aktiv žena „Vreteno“, udruženje penzionera, lovački klub „Fazan“ i postoji Fudbalski klub „“Obilić“.”[2]

Seoska slava Kukujevaca je Velika Gospojina.

Demografija uredi

Prema popisu iz 2011. bilo je 1955 stanovnika.

U naselju Kukujevci živi 1799 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,2 godina (38,9 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 712 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,16.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), nakon što je tokom rata na prostorima bivše Jugoslavije najveći deo do tada većinskog hrvatskog stanovništva zamenio kuće sa Srbima proteranim iz Hrvatske. Pre rata, Hrvati su činili preko 89% stanovništva Kukujevaca.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 2.671
1953. 2.660
1961. 2.598
1971. 2.345
1981. 1.985
1991. 1.821 1.698
2002. 2.252 2.282
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[7]
Srbi
  
2.106 93,51%
Hrvati
  
72 3,19%
Jugosloveni
  
11 0,48%
Slovaci
  
5 0,22%
Mađari
  
2 0,08%
Česi
  
1 0,04%
Slovenci
  
1 0,04%
Makedonci
  
1 0,04%
nepoznato
  
40 1,77%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznati Kukujevčani uredi

Napomene uredi

  1. ^ prema više hrvatskih izvora razmena je izvršena prinudno i pod pretnjama[traži se izvor]

Reference uredi

  1. ^ a b v g Opštine Šid & 11. 10. 2012.
  2. ^ a b v g d RTS & 3. 5. 2015.
  3. ^ a b Opština Šid & 11. 10. 2012.
  4. ^ 021 & 28. 10. 2015.
  5. ^ Crkvena opština Šid & Kukujevci.
  6. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  7. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  8. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi