Kulturni predeo doline Orhona
Dolina Orhona se prostire duž obala reke Orhon u središnjoj Mongoliji, oko 360 km zapadno od glavnog grada Ulan Batora. Dolina Orhona je vekovima bila sedište stepskih vladara Mongolije (i šire) o čemu svedoče najstariji runski natpisi vladara Gektirk carstva iz 8. veka, Bilge Kana. Njegova nomadska prestonica (Erdi), se nalazila u senci svete planine Etiken (za koju se verovalo kako je dom duhova-predaka kagana i begova i kako zahvaljujući njenom vazduhu vladari dolaze na vlast[1]), oko 40 km severno od stele s natpisima. Kada je dolinom domirao narod Kidani steli je dodan prevod na još tri jezika kako bi se zabeležile njihove zasluge.
Kulturni predeo doline Orhona Kulьturnый landšaft dolinы reki Orhon | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Kulturni predeo doline Orhona |
Mesto | Mongolija |
Koordinate | 47° 33′ 24″ S; 102° 49′ 53″ I / 47.5567° S; 102.8314° I |
Površina | 121.967, 61.044 ha (1,31284×1010, 6,5707×109 sq ft) |
Uključuje | |
Kriterijum | Kulturno dobro: ii, iii, iv |
Upis | 2004. (28. sednica) |
Veb-sajt | http://whc.unesco.org/en/list/1081 |
Pored turkijskih spomenika gektirskih vladara, Bilge Kana i Kul Tigina, i spomenutih orhonskin natpisa, u Dolini Orhona nalaze se i brojni drugi istorijski spomenici:
- Ostaci Kar Balgasa, prestonice Ujgurskog kaganata iz 8. veka.
- Ruševine Karakoruma, prestonice Džingis-kana, prvog vladara Mongolskog carstva.
- Samostan Erdene Zu, prvi budistički samostan u Mongoliji kojeg je delimično uništila komunistička vlast 1937—40.
- Pustinjski samostan Tuvun na 2,600 metara nadmorske visine, takođe delom uništen
- Ostaci mongolske palate na brdu Doit iz 13. i 14. veka; verovatno rezidencija Egedej Kana.
Zbog toga je kulturni predeo doline Orhona upisan na UNESKO-v Spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji 2004. godine.[2]
-
Rekonstrukcija nekadašnjeg izgleda Karakoruma -
Ostaci zapadnih vrata Kar Balgasa -
Samostan Erdene Zu -
Hramovi samostana Erdene Zu u Karokorumu -
Moderna rekonstrukcija "fontane srebrnog drveta" iz palate u Ksanadu (Karakorum)
Izvori uredi
- ^ Herbert Franke, The Cambridge History of China, Cambridge University Press. 1994. ISBN 978-0-521-21447-6. pp. 347
- ^ Dolina Orhona na UNESCO-vim stranicama 28. juna 2011. Preuzeto 3. avgusta 2011.