Kursan (mađ. Kurszán; ? – 904), sin Kenda (Könd)[1] bio je duhovni vođa mađarskih plemena prilikom dolaska Mađara u Panonsku niziju. Kursan je u periodu do 904. godine vladao Mađarima, zajedno sa vojskovođom Arpadom.[2][3].

Kursan
Lični podaci
Datum smrti904.
Porodica
RoditeljiKend

Uspesi uredi

Kursan je imao jednu od najznačajnijih uloga u mađarskom doseljavanju na današnje prostore (Honfoglalás).[4].

Tokom 892. i 893. godine on i Arpad su na molbu Arnulfa Karantanijskog zajedno napali Velikomoravsku kneževinu. Razlog je bio osiguravanje istočnih granica Franačkog carstva.

Arnulf je Mađarima dao sve osvojene teritorije i prihvatio ih je kao saveznike. Ovaj događaj je u stvari bio osnova stvaranja kraljevine Mađara. Kursan i Arpad su ovo iskoristili i zauzeli su i južni deo nizije koji je do tada bio pod bugarskom dominacijom. Takođe u njegovo vreme su Mađari ušli u savez sa Lavom VI Mudrim, vizantijskim carem, pošto su i jedni i drugi uvideli mogućnost osiguravanja svojih granica. Mađarske i Vizantijske snage su napale i porazile bugarskog cara Simeona I.

Smrt uredi

U leto 904. godine nemački kralj Ludvig je pozvao Kursana na pregovore kod reke Fiša (Fischa), gde je pobio celu pregovaračku delegaciju zajedno sa Kursanom[5][6]. Od tog vremena pa nadalje Arpad je ostao jedini vladar nad mađarskim plemenima[3][7] i preuzeo je većinu Kursanovih poseda koji su bili sa desne strane reke Dunav[8]. Kursanovi naslednici su se naselili u predele u okolini Obude, gde su sagradili Kursanvar (Kurszánvára), što u prevodu znači zamak Kursana, posle Kursanove smrti živeli su pod imenom Kartal (Kartal).

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Kurszán (na jeziku: Hungarian). Pallas Great Lexicon. Arhivirano iz originala 27. 09. 2007. g. Pristupljeno 25. 03. 2009. 
  2. ^ „Budapest”. Encyclopædia Britannica. 2008. 
  3. ^ a b Fallon 2003, str. 11.
  4. ^ Györffy, György (1959). „Tanulmányok a magyar állam eredetéről”. Budapest: Akadémiai Publishing Company. 
  5. ^ Timothy Reuter; Rosamond McKitterick (2005). The New Cambridge Medieval History. Cambridge University Press. ISBN 978-0521364478. 
  6. ^ Andrew L. Simon, Istvan Lazar (2001). Transylvania: A Short History. ISBN 978-1931313216. Arhivirano iz originala 21. 07. 2011. g. Pristupljeno 25. 03. 2009. 
  7. ^ „Conquest, Settlement, and Raids (History of Transylvania)”. Institute of History of the Hungarian Academy of Sciences, joint publication with the Hungarian Research Institute of Canada, a research ancillary of the University of Toronto. 2001. Arhivirano iz originala 16. 07. 2011. g. Pristupljeno 25. 03. 2009. 
  8. ^ „Gyula and the Gyulas (History of Transylvania)”. Institute of History of the Hungarian Academy of Sciences, joint publication with the Hungarian Research Institute of Canada, a research ancillary of the University of Toronto. 2001. 

Literatura uredi


Veliki vezir Mađara
(895907)