Levon II, ponekad se navodi kao Levon III [1] (1236—1289) je bio kralj Jermenske Kilikije, tj. Male Jermenije [1] (1270—1289) iz dinastije Hetumida.

Levon II
Levon II
Lični podaci
Datum rođenja(1236-01-24)24. januar 1236.
Datum smrti6. februar 1289.(1289-02-06) (53 god.)
Mesto smrtiKozan,
Porodica
SupružnikKeran, Queen of Armenia
PotomstvoThoros III, King of Armenia, Sempad, King of Armenia, Constantine I, King of Armenia, Hethum II, King of Armenia, Oshin, King of Armenia, Isabella of Armenia, Princess of Tyre, Rita od Jermenije
RoditeljiHetum I
Zabel
DinastijaHetumidi
Kralj Kilikije
Period1270−1289
PrethodnikHetum I
NaslednikHetum II

Dolazak na presto uredi

Na prestolu je nasledio svog oca Hetum. Njegova se vlast prostirala kroz Kapadokiju i Kilikiju [2]. Levon je stolovao u gradu Sisu [1] i Mopsusesti [3] [4].

Ličnost i politika uredi

Levon je bio poznat kao pobožan kralj, posvećen hrišćanskoj veri [1]. Vladao je svojim posedima strogo se pridržavajući pravednosti [3].

Ohrabrivao je trgovačke veze sa Zapadom, obnavljajući trgovačke ugovore italijanskim gradovima i stvarajući nove s Kataloncima. Po uzoru na svog oca održavao je veze s Tatarima, budući da je Jermenija bila potčinjena tatarskoj vlasti [1].

Stradanje zemlje uredi

Na početku vladavine zemlju mu je plenio kairski sultan Bajbars. On je sa silnom vojskom provalio na Levonovu teritoriju, osvojio i strahovito opustošio zemlju [5].

Na kraju je Kalavan, Bajbarsov naslednik, opseo grad Markib. Tada je u logor došao starešina Templara, Toma Bero, koji se možda u to vreme nalazio u tom delu Jermenije da pregovara u ima kralja Levona [6].

Mala Jermenija za vreme Levona uredi

Za vreme Levonove vladavine, gradova utvrđenja i zamkova u Maloj Jermeniji je bilo bezbroj. U izobilju ima svega što je neophodno za život, kao i onih stvari koje doprinose udobnosti. Divljači - zveri i ptica - imalo je u izobilju. Međutim, vazduh u toj zemlji nije bio naročito zdrav. Što se tiče gospodskog staleža, to su bile teške pijanice, zlovoljan i bezvredan sloj.

Lajasa uredi

 
Lajasa, naslikano početkom XV veka.

Na obali mora [3], na ušću reke Piram, ili Leukosir [7], u Anadoliji na jugu Male Azije, nalazio se grad Lajasa [3] (Ajasa ili Ajgeja [7]). Grad je bio veoma prometno mesto [3]. Italijanski brodovi su posećivali ovu luku [7], koja je bila puna trgovaca iz Venecije, Đenove i mnogih drugih gradova [3], a Mlečani su ovde imali i regenta, budući da je grad postao važna spona u prevozu robe s istoka [7].

 
Kovanica kralja Levona II

Ovde se trgovalo začinima i hranom različite vrste, tkaninama od svile i vune, i drugom skupocenom robom. Oni koji nameravaju da putuju u unutrašnjost [3] Male Azije [4], obično stižu do ove luke.

Granice Male Jermenije uredi

U to vreme granice Male Jermenije su, na jugu [3] Sirija [4], u tom času pod okupacijom [8] muslimana [4]; na severu Karamanija, neseljena Turkmenima; u pravcu severoistoka ležali su gradovi Kajsareja, Sevasta i mnogi drugi, potčinjeni Tatarima, na zapadu je omeđena morem koje se prostire do obala hrišćanskog sveta [8].

Porodično stablo uredi

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
8. Vassag
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Constantine of Baberon
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Hetum I
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
10.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. Alix Pahlavouni
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Lav II Jermenski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Leo I, Prince of Armenia
 
 
 
 
 
 
 
12. Stephen of Armenia
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Lav II Jermenski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
13. Rita of Barbaron
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Izabela, kraljica Jermenije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Igo VIII Lizinjan
 
 
 
 
 
 
 
14. Amalrik II Jerusalimski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Bourgogne or Burgondie de Rancon
 
 
 
 
 
 
 
7. Sibila Lizinjan
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Amalrik I Jerusalimski
 
 
 
 
 
 
 
15. Izabela I Jerusalimska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Marija Komnin
 
 
 
 
 
 

Reference uredi

  1. ^ a b v g d Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 405.
  2. ^ Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 410.
  3. ^ a b v g d đ e ž Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 65.
  4. ^ a b v g Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 411.
  5. ^ Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 53.
  6. ^ Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 406.
  7. ^ a b v g Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 403.
  8. ^ a b Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 66.

Literatura uredi

  • Milion putovanja Marka Pola, 2012. Beograd