Лепо ковиље

Lepo kovilje (lat. Stipa pulcherrima) je retka vrsta trava (Poaceae) livada i pašnjaka, kao i proređenih šuma u brdsko-planinskim oblastima. Nastanjuje Evropu, Malu Aziju, Rusku stepu do Zapadnog Sibira, Krim i Kavkaz.[1][2]

Lepo kovilje
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Stipa pulcherrima
C. Koch
Sinonimi
  • Stipa pennata subsp. pulcherrima (K. Koch) Freitag

Opis biljke

uredi
 
Habitus biljke

Velika višegodišnja, 40–100 cm visoka, labavo busenasta biljka. Stabljika gola, samo je ispod cvasti kratko dlakava. Listovi ± polegajući, pri osnovi stabljike su dugi, pojedini dostižu i do 1 m dužine. Ovi su ravni i pri osnovi rapavi, široki su 0,5-1 mm. Gornji listovi su do 3 mm široki, usko linearni, ravni ili polusavijeni, goli, glatki ili ponekad rapavi. Lisni rukavac je duži od internodija, go, gladak, u mladosti po obodu trepljasto dlakav. Ligula donjih listova je duga 1 mm a u gornjih 2-3 mm, obodom je fino trepljasta, ponekad gola. Pleve dugo zašiljene, skoro jednake, duge ± 70 mm. Plevice duge 18-27 mm, donja je duga 20-25 mm, u donjem delu gusto a u gornjem poređano dlakava. Osje 25-50 cm dugo, dva puta kolenasto povijeno, u donjem delu uvrćeno i golo, u gornjem perasto dlakavo. Dlake osi su 7 mm duge. Cvast je labava metlica.

Lepo kovilje cveta u junu-julu mesecu.

Stanište

uredi

Lepo kovilje raste na suvim i kamenitim staništima, pretežno na krečnjaku ili zemljištu bogatom krečom (umereno je kalcifitna biljka).

 
Detalj cvasti. Šarene pleve pri osnovi osja

U Srbiji je nađeno na sledećim lokalitetima: Rtanj, Suva planina, Ozren, Svrljiške planine, Fruška gora, Vršački breg; a u okruženju: Hrvatska,[3] Mađarske pretplanine, Erdelj, srednja i južna Bugarska,[4] Albanija.[3]

Biljka je florni element evroazijsko-mediteranskog karaktera.

Privredni značaj

uredi

Kao krmna biljka ima mali značaj. Tamo gde je nalazi, stoka je jede samo u rano proleće.

Lepo kovilje je nekada imalo značaja kao dekorativna vrsta u buketima, ali je danas zbog retkosti strogo zaštićena i ne sme da se bere.[5]

Vrste roda Stipa – kovilje  

· S. aristella · S. balcanica · S. borysthenica · S. bromoides · S. capillata · S. dasyphylla · S. eriocaulis · S. lessingiana · S. pennata · S. pulcherrima · S. tirsa ·

Reference

uredi
  1. ^ Mladen Josifović, Miloje Sarić, eds. (1970—1992): Flora SR Srbije, I-X, Srpska Akademija nauka i umetnosti, Beograd.
  2. ^ I. A. Gubanov, K. V. Kiseleva, V. S. Novikov, V. N. Tihomirov (2002): Illюstrirovannый opredelitelь rasteniй Sredneй Rossii. T. 1, Moskva: KMK
  3. ^ a b Stipa pulcherrima – The Euro+Med PlantBase
  4. ^ Boris Assyov ed. (2006): Conspectus of the Bulgarian Vascular Flora - distribution maps and floristic elements. Bulgarian Biodiversity Foundation, Sofia; pp. 376.
  5. ^ Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva: Prilog I Strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. avgust 2018). Službeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10

Spoljašnje veze

uredi