Ličko-krbavska županija

Ličko-krbavska županija (lat. Comitatus Likensis-Corbaviensis; mađ. Lika-Krbava vármegye; nem. Komitat Lika-Krbava) bila je županija unutar Kraljevine Hrvatske i Slavonije, u sastavu Zemalja krune Svetog Stefana u Austrougarskoj Monarhiji. Središte županije bio je Gospić.

Ličko-krbavska županija
1886.—1922.
Grb Ličko-krbavske županije
Grb

Glavni gradGospić
RegijaBalkan
Zemlja1. Austrougarska (Ugarski deo Monarhije, Hrvatska-Slavonija)
2. Država Slovenaca, Hrvata i Srba
3. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Površina6.211 km2 km2
Stanovništvo204.710 (1910)
Događaji
StatusBivša županija
Istorija 
• Uspostavljeno
1886.
• Ukinuto
1922.
Sledbenik
Primorsko-krajiška oblast (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca)

Geografija

uredi

Ličko-krbavska županija graničila je s Dalmacijom koja je pripadala Austriji, Bosnom i Hercegovinom koja je bila pod zajedničkom austrougarskom upravom, te Modruško-riječkom županijom koja je pripadala Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Županija je izlazila na jadransku obalu. Oko 1910, imala je površinu od 6.211 km2.

Istorija

uredi

Ličko-krbavska županija formirana je 1886. godine, po okončanju procesa razvojačenja Vojne krajine i naknadnog priključenja krajiških oblasti Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Na područjima starog Karlovačkog generalata, razvojačenje je izvršeno 1873. godine, ali te oblasti nisu odmah priključene Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, već su dobile posebnu zemaljsku upravu, koja se delila na šest krajiških okružja, među kojima je bilo i Ličko-otočko okružje. Tek 1881. godine, sva krajiška okružja priključena su Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koja je time dobila granicu na rekama Uni i Savi, ali ni tada nije sprovedena integracija tih oblasti u županijski sistem. U okvirima proširene Kraljevine, priključena okružja nastavila su da postoje sve do 1886. godinne, kada je županijsko uređenje protegnuto i na te prostore, tako da je na području Ličko-otočkog okružja osnovana nova Ličko-krbavska županija.[1][2]

Nakon raskidanja državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom odlukom Hrvatskog sabora iz 1918. postala je delom Kraljevine SHS. Nastavila je da postoji kao administrativna jedinica sve do uvođenja nove oblasne organizacije (1921-1924), kada je ušla u sastav Primorsko-krajiške oblasti.[3]

Stanovništvo

uredi

Prema popisu iz 1910. ova je županija brojala 204.710 stanovnika, a prema jeziku kojim su govorili bili su ovako podeljeni:[4]

Upravna podela

uredi

Početkom 20. veka, županija je bila podeljena na sledeće kotareve:

Kotarevi
Kotar Središte
Brinje Brinje
Gospić Gospić
Gračac Gračac
Donji Lapac Donji Lapac
Korenica Korenica
Otočac Otočac
Perušić Perušić
Senj Senj
Udbina Udbina
Municipalni grad
Senj

Reference

uredi
  1. ^ Valentić 1981.
  2. ^ Planinić 1992, str. 173-183.
  3. ^ Dimić 2001, str. 111-117.
  4. ^ Popisi stanovništva 1900. i 1910. u Austrougarskoj Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. jun 2015), Pristupljeno 30. 10. 2013.

Literatura

uredi