Lovćen
Lovćen je planina u Crnoj Gori. Ona se nalazi u jugozapadnom delu zemlje i proteže se do obala Jadranskog mora. Dva najveća vrha planine su Štirovnik (1.749 m) i Jezerski vrh (1.657 m). Na Lovćenu, na Jezerskom vrhu se nalazi Njegošev mauzolej. Na planini se nalazi i nacionalni park Lovćen.[1] Na Lovćenu živi 1.158 vrsta biljaka od kojih su 4 endemske vrste.
Lovćen | |
---|---|
![]() Štirovnik, najviši vrh Lovćena, viđen sa Jezerskog vrha | |
Geografske karakteristike | |
Najviša tačka | Štirovnik |
Ndm. visina | 1.749 m |
Koordinate | 42° 24′ 00″ S; 18° 49′ 00″ I / 42.4° S; 18.816667° I 42° 24′ 00″ S; 18° 49′ 00″ I / 42.4° S; 18.816667° I |
Geografija | |
Države | ![]() |
Kontroverze oko mauzoleja
urediNajmonumentalniji spomenik nacionalnog parka Lovćen je Njegošev mauzolej, podignut na Jezerskom vrhu, mestu koje je ovaj istaknuti pesnik i mislilac još za života izabrao za večni počinak.
Njegoš je još za života sagradio na Jezerskom vrhu kapelicu u kojoj je docnije i sahranjen. Po austrijskoj okupaciji Crne Gore u vreme Prvog svetskog rata, ova je crkva srušena (i Njegoševo telo preneto u Cetinjski manastir) da bi ponovo bila obnovljena u vreme kralja Aleksandra, dvadesetih godina prošlog veka. Tadašnja komunistička vlast u Crnoj Gori je 1970. godine počela pripreme za njeno rušenje i izgradnju mauzoleja koji je u stilu bečke secesije zamislio vajar Ivan Meštrović. Meštrović, mada svetski poznat, nikada nije bio na Lovćenu.
Jugoslovenska javnost se uzbunila i masovno protestovala protiv kršenja Njegoševe poslednje volje i rušenja skromne zadužbine u korist monumentalne građevine kakvu Njegoš nikada ne bi želeo.
Galerija
uredi-
Pogled na „kameno more”
-
Jezerski vrh
-
Crnogorski vojnici na Jezerskom vrhu, oktobar 1914.
Vidi još
urediLiteratura
uredi- „Njegošev mauzolej na Lovćenu”. Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2.
- Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3.
Spoljašnje veze
uredi- ^ Rovinski, Pavel Apolonovič (1999). Zapisi o Crnoj Gori. Podgorica. str. 110—115. ISBN 8649501125.