Lome je glavni grad afričke države Togo i luka u Gvinejskom zalivu. Lome predstavlja trgovačko središte sa aerodromom u blizini grada. Postoji više kulturno-prosvetnih ustanova. U gradu se prerađuju i izvoze pamuk i kakao. Takođe se proizvodi palmino ulje. Ima dosta fosfata. Površina grada je 345 km², nalazi se na nadmorskoj visini od 65 metara i ima oko 750.000 stanovnika (2003).[1]

Lome
Lomé
Lome

Administrativni podaci
Država Togo
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2006.837.437
 — gustina9.304,86 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate6° 48′ S; 1° 07′ I / 6.8° S; 1.12° I / 6.8; 1.12
Aps. visina10 (5—30) m
Površina90 km2
Lome na karti Togoa
Lome
Lome
Lome na karti Togoa
Ostali podaci
GradonačelnikUisi Lode

Geografija uredi

Lome se nalazi na nadmorskoj visini od 10 m. Nalazi se na obali Gvinejskog zaliva.

Klima uredi

Zahvaljujući svojoj lokaciji u Dahomejskom jazu, Lome ima klimu tropske savane (Kepenova klimatska klasifikacija Aw) uprkos svojoj geografskoj širini blizu ekvatora. Glavni grad Togoa je relativno suv sa prosečnom godišnjom količinom padavina od 800 do 900 mm (31 do 35 in) i prosečno 59 kišnih dana godišnje. Uprkos tome, grad ima jaku maglu veći deo godine od severnog produžetka Benguela struje i dobija ukupno 2.330 sunčanih sati godišnje. Uporedivo suvi gradovi u unutrašnjosti Zapadne Afrike kao što su Bamako ili Kano očekuju između 2.900 i 3.000 sunčanih sati godišnje.

Srednja godišnja temperatura je oko 269 °C or 516,2 °F, ali toplota je konstantna jer se prosečne mesečne temperature kreću od 249 °C or 480,2 °F u julu, najmanje toplom mesecu u godini, do 296 °C or 564,8 °F u februaru i aprilu, najtoplijim mesecima u godini.

Klima Loma (Lomski aerodrom) 1961-1990, ekstremi 1892-sadašnjost
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 35,7
(96,3)
36,4
(97,5)
36,3
(97,3)
35,0
(95)
34,8
(94,6)
36,4
(97,5)
32,8
(91)
36,5
(97,7)
35,5
(95,9)
33,8
(92,8)
38,1
(100,6)
34,5
(94,1)
38,1
(100,6)
Maksimum, °C (°F) 31,7
(89,1)
32,3
(90,1)
32,5
(90,5)
32,1
(89,8)
31,3
(88,3)
29,6
(85,3)
28,2
(82,8)
28,0
(82,4)
29,1
(84,4)
30,4
(86,7)
31,6
(88,9)
31,6
(88,9)
30,7
(87,3)
Prosek, °C (°F) 27,1
(80,8)
28,2
(82,8)
28,5
(83,3)
28,2
(82,8)
27,4
(81,3)
26,2
(79,2)
25,3
(77,5)
25,2
(77,4)
25,8
(78,4)
26,6
(79,9)
27,3
(81,1)
27,1
(80,8)
26,9
(80,4)
Minimum, °C (°F) 22,5
(72,5)
24,0
(75,2)
24,5
(76,1)
24,4
(75,9)
23,5
(74,3)
22,8
(73)
22,5
(72,5)
22,3
(72,1)
22,5
(72,5)
22,8
(73)
22,9
(73,2)
22,5
(72,5)
23,1
(73,6)
Apsolutni minimum, °C (°F) 15,2
(59,4)
16,7
(62,1)
19,9
(67,8)
20,0
(68)
19,2
(66,6)
18,0
(64,4)
16,7
(62,1)
17,1
(62,8)
18,0
(64,4)
16,4
(61,5)
18,6
(65,5)
15,6
(60,1)
15,2
(59,4)
Količina kiše, mm (in) 8,9
(0,35)
23,1
(0,909)
53,4
(2,102)
96,1
(3,783)
152,7
(6,012)
251,8
(9,913)
91,0
(3,583)
32,7
(1,287)
64,7
(2,547)
74,6
(2,937)
20,4
(0,803)
7,8
(0,307)
877,2
(34,533)
Dani sa kišom (≥ 1.0 mm) 0 2 3 5 9 11 6 4 6 6 2 1 55
Relativna vlažnost, % 79 81 82 82 84 86 87 86 86 85 84 82 84
Sunčani sati — mesečni prosek 222,4 214,8 228,0 218,0 217,8 141,3 135,4 147,5 168,4 218,0 240,6 227,2 2.379,4
Izvor #1: Deutscher Wetterdienst[2]
Izvor #2: NOAA (sun 1961–1990),[3] Meteo Climat (record highs and lows)[4]

Klimatske promene uredi

U dokumentu iz 2019. objavljenom u PLOS One procenjuje se da je prema Reprezentativnom putu koncentracije 4.5, „umerenom“ scenariju klimatskih promena gde globalno zagrevanje dostiže ~25—3 °C (45,0—5,4 °F) do 2100. godine, klima Lome bi 2050. godine najviše ličila na trenutnu klimu Managve u Nikaragvi. Godišnja temperatura bi porasla za 1 °C (1,8 °F), temperatura najtoplijeg meseca za 1,6 °C (2,9 °F), a najhladnijeg meseca za 2,1 °C (3,8 °F).[5][6] Prema Praćenju klimatskih akcija, trenutna putanja zagrevanja se čini u skladu sa 2,7 °C (4,9 °F), što se blisko podudara sa RCP 4.5.[7]

Štaviše, prema Šestom izveštaju o proceni IPCC 2022, Lome je jedan od 12 velikih afričkih gradova (Abidžan, Aleksandrija, Alžir, Kejptaun, Kazablanka, Dakar, Dar es Salam, Durban, Lagos, Lome, Luanda i Maputo) koji bi najteže bili pogođeni budućim porastom nivoa mora. Procenjuje se da bi oni zajedno pretrpeli kumulativnu štetu od 65 milijardi USD prema RCP 4,5 i USD 86,5 milijardi za scenario visoke emisije RCP 8,5 do 2050. godine. Pored toga, RCP 8,5 u kombinaciji sa hipotetičkim uticajem nestabilnosti morskog ledenog pokrivača na visokim nivoima zagrevanja bi uključilo do 137,5 milijardi USD štete, dok bi dodatno obračunavanje „događaja male verovatnoće i velike štete“ moglo povećati ukupne rizike na 187 milijardi USD za „umereni“ RCP 4,5, 206 milijardi USD za RCP 8,5 i 397 milijardi dolara prema scenariju visoke stabilnosti ledenog pokrivača.[8] S obzirom da bi se porast nivoa mora nastavio oko 10.000 godina po svakom scenariju klimatskih promena, budući troškovi porasta nivoa mora bi se samo povećavali, posebno bez mera prilagođavanja.[9]

Srednja temperatura mora u Lomu
jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
28 °C (82 °F) 28 °C (82 °F) 29 °C (84 °F) 29 °C (84 °F) 29 °C (84 °F) 28 °C (82 °F) 26 °C (79 °F) 25 °C (77 °F) 25 °C (77 °F) 27 °C (81 °F) 28 °C (82 °F) 28 °C (82 °F)

Istorija uredi

Stanovništvo uredi

Populacija (ist.): Lome
Godina
Stanovništvo

Privreda uredi

Saobraćaj uredi

Partnerski gradovi uredi

Reference uredi

  1. ^ „Lomé”. Pristupljeno 25. 1. 2021. 
  2. ^ „Klimatafel von Lomé (Flugh.) / Togo” (PDF). Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world (na jeziku: nemački). Deutscher Wetterdienst. Pristupljeno 18. 12. 2018. 
  3. ^ „Lomé Climate Normals 1961–1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 18. 12. 2018. 
  4. ^ „Station Lome” (na jeziku: francuski). Météo Climat. Pristupljeno 18. 12. 2018. 
  5. ^ Bastin, Jean-Francois; Clark, Emily; Elliott, Thomas; Hart, Simon; van den Hoogen, Johan; Hordijk, Iris; Ma, Haozhi; Majumder, Sabiha; Manoli, Gabriele; Maschler, Julia; Mo, Lidong; Routh, Devin; Yu, Kailiang; Zohner, Constantin M.; Thomas W., Crowther (10. 7. 2019). „Understanding climate change from a global analysis of city analogues”. PLOS One. S2 Table. Summary statistics of the global analysis of city analogues. doi:10.1371/journal.pone.0217592. 
  6. ^ „Cities of the future: visualizing climate change to inspire action”. Current vs. future cities. Pristupljeno 8. 1. 2023. 
  7. ^ „The CAT Thermometer”. Pristupljeno 8. 1. 2023. 
  8. ^ Trisos, C.H., I.O. Adelekan, E. Totin, A. Ayanlade, J. Efitre, A. Gemeda, K. Kalaba, C. Lennard, C. Masao, Y. Mgaya, G. Ngaruiya, D. Olago, N.P. Simpson, and S. Zakieldeen 2022: Chapter 9: Africa. In Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability [H.-O. Pörtner, D.C. Roberts, M. Tignor, E.S. Poloczanska, K. Mintenbeck, A. Alegría, M. Craig, S. Langsdorf, S. Löschke,V. Möller, A. Okem, B. Rama (eds.)]. Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA, pp. 2043–2121
  9. ^ Technical Summary. In: Climate Change 2021: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Sixth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change (PDF). IPCC. avgust 2021. str. TS14. Pristupljeno 12. 11. 2021. 
  10. ^ „Städtepartnerschaften”. duisburg.de (na jeziku: nemački). Duisburg. Pristupljeno 2021-04-06. 
  11. ^ „International Sister Cities”. tcc.gov.tw. Taipei City Council. Pristupljeno 2021-04-06. 
  12. ^ „Lome”. sz.gov.cn. Shenzhen. Pristupljeno 2021-04-06. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi