Mangalija
Mangalija (rum. Mangalia, tur. Mankalya) grad je u u krajnje jugoistočnom delu Rumunije, u istorijskoj pokrajini Dobrudža. Mangalija je treći po veličini grad u okrugu Konstanca.
Mangalija Mangalia | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rumunija |
Okrug | Konstanca |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 34.705 [3] |
— gustina | 557,42 st./km2 |
Aglomeracija (2011.) | 36.364 [1][2] |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 49′ 02″ S; 28° 34′ 58″ I / 43.817222° S; 28.582778° I |
Površina | 62,26 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Mihaj Klaudiju Tusak |
Veb-sajt | |
www.mangalia.ro Dobrudža |
Mangalija je najpoznatije primorsko letovalište u Rumuniji.
Mangalija prema popisu iz 2011. godine imala 34.705 stanovnika, dok je u širem gradskom području (municipiu) imala 36.364 stanovnika.[3]
Geografija uredi
Grad Mangalija je smešten u istočnom, primorskom delu Dobrudže. Grad na nalazi na obali Crnog mora, nedaleko od granice sa Bugarskom.
Istorija uredi
Mangalija se nalazi na mestu grada Kalatis (Callatis) koji je bio kolonija grčkog grada Herakleja Pontska (danas Karadeniz Eregli u Turskoj). Osnovan je u 6. veku pre nove ere na mestu starijeg getskog naselja. Tvrđava je nestala najezdom naroda u 8. i 9. veku, a mesto na kome se nekada nalazila luka i grad je danas delimično potopljeno. Mangalija se u đenovljanskim portolanima iz 13. veka pominje pod nazivima Pangala (Pangalla) ili Pankalija (Pancalia), dok se naziv Mangalija prvi put pojavljuje 1593. godine. Sličnost sa tatarskim imenima gradova iz oblasti Budžaka potiče od prisustva zajednice tog naroda u gradu. Grad je i pored burne istorije uspeo da opstane i bio je pod vlašću Persijanaca, Makedonaca, Dačana, Rimaljana, Vizantijaca. Za vreme vizantijske vlasti nad Dobrudžom, u 11. veku je obnovljena tvrđava koja je potom 1225. godine ponovo uništena kada je spaljena od strane Tatara. Od tada Tatari su držali Mangaliju i bavili su se čuvanjem konja i ovaca i ribarstvom. Pripajanjem Dobrudže Rumuniji 1878. godine, Mangalija počinje da se razvija i postaje moderna luka na Crnom moru. Mangalija je bila pristanište prve rumunske podmornice Delfinul. Turizam u gradu je takođe postao značajan, pa je na primer 1938. imao oko 3.000 stalnih stanovnika dok bi leti taj broj porastao na oko 10.000 stanovnika. Od 1962. godine Mangalija postaje značajan turistički centar u Rumuniji.[4]
Stanovništvo i naselja uredi
Grad je na popisu 2011. godine imao 36.364 stanovnika, za 3.786 (9,43%) manje od prethodnog popisa 2002. godine kada je bilo 40.150 stanovnika. Većinu stanovništva čine Rumuni, a od manjina najviše ima Turaka i Tatara.
1966. | 1977. | 1992. | 2002. | 2011. |
---|---|---|---|---|
12.674 | 26.821 | 43.960 | 40.037 | 36.364 |
Naselja uredi
Grad Mangalija se sastoji iz naselja Mangalija i još 6 naselja.
Naselje | Izvorni naziv | Br. st. (2011)[3] |
---|---|---|
Venus | Venus | 263 |
Župiter | Jupiter | 11 |
Kap Aurora | Cap Aurora | - |
Mangalija | Mangalia | 34.705 |
Neptun | Neptun | 999 |
Olimp | Olimp | 381 |
Saturn | Saturn | 5 |
Grad Mangalija | Municipiu Mangalia | 36.364 |
Pobratimljeni gradovi uredi
Pobratimljeni gradovi sa Mangalijom su:[6]
Reference uredi
- ^ „Recensământul Populației și al Locuințelor 2002 - populația unităților administrative pe etnii”. Kulturális Innovációs Alapítvány (KIA.hu - Fundația Culturală pentru Inovație). Arhivirano iz originala 14. 10. 2013. g. Pristupljeno 6. 8. 2013.
- ^ „Tab8. Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. Institutul Național de Statistică din România. jul 2013. Arhivirano iz originala 18. 01. 2016. g. Pristupljeno 5. 8. 2013.
- ^ a b v „Populaţia stabilă pe judeţe, municipii, oraşe şi localităti componenete la RPL_2011”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 21. 03. 2023.
- ^ „Mangalia – Oraş al Mării Negre”. mangalia.ro. Pristupljeno 21. 03. 2023.
- ^ „Etnički sastav Rumunije prema popisu iz 2011.”. Institutul Național de Statistică (na jeziku: rumunski).
- ^ „Mangalia – Oraşe infratite”. mangalia.ro. Pristupljeno 22. 03. 2023.