Mangalija

град у Румунији

Mangalija (rum. Mangalia, tur. Mankalya) grad je u u krajnje jugoistočnom delu Rumunije, u istorijskoj pokrajini Dobrudža. Mangalija je treći po veličini grad u okrugu Konstanca.

Mangalija
Mangalia

Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Rumunija
OkrugKonstanca
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.34.705 [3]
 — gustina557,42 st./km2
Aglomeracija (2011.)36.364 [1][2]
Geografske karakteristike
Koordinate43° 49′ 02″ S; 28° 34′ 58″ I / 43.817222° S; 28.582778° I / 43.817222; 28.582778
Površina62,26 km2
Mangalija na karti Rumunije
Mangalija
Mangalija
Mangalija na karti Rumunije
Ostali podaci
GradonačelnikMihaj Klaudiju Tusak
Veb-sajt
www.mangalia.ro Dobrudža

Mangalija je najpoznatije primorsko letovalište u Rumuniji.

Mangalija prema popisu iz 2011. godine imala 34.705 stanovnika, dok je u širem gradskom području (municipiu) imala 36.364 stanovnika.[3]

Geografija uredi

Grad Mangalija je smešten u istočnom, primorskom delu Dobrudže. Grad na nalazi na obali Crnog mora, nedaleko od granice sa Bugarskom.

Istorija uredi

 
Ostaci grada Kalatis

Mangalija se nalazi na mestu grada Kalatis (Callatis) koji je bio kolonija grčkog grada Herakleja Pontska (danas Karadeniz Eregli u Turskoj). Osnovan je u 6. veku pre nove ere na mestu starijeg getskog naselja. Tvrđava je nestala najezdom naroda u 8. i 9. veku, a mesto na kome se nekada nalazila luka i grad je danas delimično potopljeno. Mangalija se u đenovljanskim portolanima iz 13. veka pominje pod nazivima Pangala (Pangalla) ili Pankalija (Pancalia), dok se naziv Mangalija prvi put pojavljuje 1593. godine. Sličnost sa tatarskim imenima gradova iz oblasti Budžaka potiče od prisustva zajednice tog naroda u gradu. Grad je i pored burne istorije uspeo da opstane i bio je pod vlašću Persijanaca, Makedonaca, Dačana, Rimaljana, Vizantijaca. Za vreme vizantijske vlasti nad Dobrudžom, u 11. veku je obnovljena tvrđava koja je potom 1225. godine ponovo uništena kada je spaljena od strane Tatara. Od tada Tatari su držali Mangaliju i bavili su se čuvanjem konja i ovaca i ribarstvom. Pripajanjem Dobrudže Rumuniji 1878. godine, Mangalija počinje da se razvija i postaje moderna luka na Crnom moru. Mangalija je bila pristanište prve rumunske podmornice Delfinul. Turizam u gradu je takođe postao značajan, pa je na primer 1938. imao oko 3.000 stalnih stanovnika dok bi leti taj broj porastao na oko 10.000 stanovnika. Od 1962. godine Mangalija postaje značajan turistički centar u Rumuniji.[4]

Stanovništvo i naselja uredi

Grad je na popisu 2011. godine imao 36.364 stanovnika, za 3.786 (9,43%) manje od prethodnog popisa 2002. godine kada je bilo 40.150 stanovnika. Većinu stanovništva čine Rumuni, a od manjina najviše ima Turaka i Tatara.

Demografija
1966.1977.1992.2002.2011.
12.67426.82143.96040.03736.364
Etnički sastav prema popisu iz 2011.‍[5]
Rumuni
  
29.965 82,40%
Turci
  
1.474 4,05%
Tatari
  
1.183 3,25%
Romi
  
165 0,45%
Rusi-Lipovani
  
116 0,32%
Mađari
  
82 0,23%
Ostali
  
48 0,13%
Nepoznato
  
3.331 9,16%

Naselja uredi

Grad Mangalija se sastoji iz naselja Mangalija i još 6 naselja.

Naselje Izvorni naziv Br. st. (2011)[3]
Venus Venus 263
Župiter Jupiter 11
Kap Aurora Cap Aurora -
Mangalija Mangalia 34.705
Neptun Neptun 999
Olimp Olimp 381
Saturn Saturn 5
Grad Mangalija Municipiu Mangalia 36.364

Pobratimljeni gradovi uredi

Pobratimljeni gradovi sa Mangalijom su:[6]

Reference uredi

  1. ^ „Recensământul Populației și al Locuințelor 2002 - populația unităților administrative pe etnii”. Kulturális Innovációs Alapítvány (KIA.hu - Fundația Culturală pentru Inovație). Arhivirano iz originala 14. 10. 2013. g. Pristupljeno 6. 8. 2013. 
  2. ^ „Tab8. Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. Institutul Național de Statistică din România. jul 2013. Arhivirano iz originala 18. 01. 2016. g. Pristupljeno 5. 8. 2013. 
  3. ^ a b v „Populaţia stabilă pe judeţe, municipii, oraşe şi localităti componenete la RPL_2011”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 21. 03. 2023. 
  4. ^ „Mangalia – Oraş al Mării Negre”. mangalia.ro. Pristupljeno 21. 03. 2023. 
  5. ^ „Etnički sastav Rumunije prema popisu iz 2011.”. Institutul Național de Statistică (na jeziku: rumunski). 
  6. ^ „Mangalia – Oraşe infratite”. mangalia.ro. Pristupljeno 22. 03. 2023. 

Spoljašnje veze uredi