Matrica (matematika)

U matematici, matrica je pravougaona tabela brojeva, ili opštije, tabela koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu sabirati i množiti.

Matrice se koriste da opišu linearne jednačine, da se prate koeficijenti linearnih transformacija, kao i za čuvanje podataka koji zavise od dva parametra. Matrice se mogu sabirati, množiti, i razlagati na razne načine, što ih čini ključnim konceptom u linearnoj algebri i teoriji matrica.

Osnovni elementi matrice

Definicije i notacije uredi

Horizontalne linije u matrici se nazivaju vrstama, a vertikalne kolonama matrice.[1]

Preslikavanje  , takvo da je   polje i   nazivamo matricom tipa   nad poljem F.

Matrica sa m vrsta i n kolona se naziva m-sa-n matricom (kaže se i zapisuje da je formata m×n) a m i n su dimenzije matrice.

Član matrice A, koji se nalazi u i-toj vrsti i u j-toj koloni se naziva (i,j)-ti član matrice A. Ovo se zapisuje kao Ai,j ili A[i,j]. Uvek se prvo naznačuje vrsta, pa kolona.

Često se piše   kako bi se definisala m × n matrica A čiji se svaki član, A[i,j] naziva ai,j za sve 1 ≤ im i 1 ≤ jn. Međutim, konvencija da i i j počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule, u kom slučaju imamo 0 ≤ im − 1 i 0 ≤ jn − 1.

Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo vektorom, i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. 1 × n matrica (jedna vrsta i n kolona) se naziva vektor vrsta, a m × 1 matrica (jedna kolona i m vrsta) se naziva vektor kolona.

Primer uredi

Matrica

 

je 4×3 matrica. Element A[2,3] ili a2,3 je 7.

Matrica

 

je 1×9 matrica, ili vektor vrsta sa 9 elemenata.

Sabiranje i množenje matrica uredi

Neka su date matrice   i  .

Sabiranje uredi

Zbir matrica A i V, u oznaci A+V je matrica   za koju važi   za svako  .

 

Množenje skalarom uredi

Ako uzmemo matricu A i broj c, skalarni proizvod cA se računa množenjem skalarom c svakog elementa A (t. j. (cA)[i, j] = cA[i, j] ). Na primer:

 

Operacije sabiranja i množenja skalarom pretvaraju skup M(m, n, R) svih m-sa-n matrica sa realnim članovima u realni vektorski prostor dimenzije mn.

Međusobno množenje matrica uredi

Množenje dve matrice je dobro definisano samo ako je broj kolona leve matrice jednak broju vrsta desne matrice. Ako je A matrica dimenzija m-sa-n, a B je matrica dimenzija n-sa-p, tada je njihov proizvod AB matrica dimenzija m-sa-p (m vrsta, p kolona) dat formulom:

 

za svaki par i i j.

Na primer:

 
 

Množenje matrica ima sledeća svojstva:

  • (AB)C = A(BC) za sve k-sa-m matrice A, m-sa-n matrice B i n-sa-p matrice C (asocijativnost).
  • (A + B)C = AC + BC za sve m-sa-n matrice A i B i n-sa-k matrice C (desna distributivnost).
  • C(A + B) = CA + CB za sve m-sa-n matrice A i B i k-sa-m matrice C (leva distributivnost).

Valja znati da komutativnost ne važi u opštem slučaju; ako su date matrice A i B, čak i ako su oba proizvoda definisana, u opštem slučaju je ABBA.

Posebno, skup M(n, R) svih kvadratnih matrica reda n jeste realna asocijativna algebra sa jedinicom, koja je nekomutativna za n ≥ 2.

Linearne transformacije, rang, transponovana matrica uredi

Matrice mogu na zgodan način da predstave linearne transformacije jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja, kao što će dalje biti opisano. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom strukturom podataka u višim programskim jezicima.

Ovde i u nastavku, posmatramo Rn kao skup kolona ili n-sa-1 matrica. Za svako linearno preslikavanje f : RnRm postoji jedinstvena m-sa-n matrica A, takva da f(x) = Ax za svako x u Rn. Kažemo da matrica A predstavlja linearno preslikavanje f. Ako k-sa-m matrica B predstavlja drugo linearno preslikavanje g : RmRk, tada je njihova kompozicija g o f takođe linearno preslikavanje RmRn, i predstavljeno je upravo matricom BA. Ovo sledi iz gore pomenute asocijativnosti množenja matrica.

Opštije, linearno preslikavanje iz n-dimenzionog vektorskog prostora u m-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno m-sa-n matricom, ako su izabrane baze za svaki.

Rang matrice A je dimenzija slike linearnog preslikavanja predstavljenog sa A; ona je ista kao dimenzija prostora generisanog vrstama A, i takođe je iste dimenzije kao prostor generisan kolonama A.

Transponovana matrica, matrice m-sa-n, A je n-sa-m matrica Atr (nekad se zapisuje i kao AT ili tA), koja nastaje pretvaranjem vrsta u kolone, i kolona u vrste, to jest Atr[i, j] = A[j, i] za svako i i j. Ako A predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dve baze, tada matrica Atr predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (vidi dualni prostor).

Važi (A + B)tr = Atr + Btr i (AB)tr = Btr Atr.

Vidi još uredi

Osobine matrica uredi

Posebne matrice uredi

Reference uredi

  1. ^ Lang 2002

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi