Memnonovi kolosi su dve masivne statue faraona Amenhotepa III koje od oko 1370. godine p. n. e. stoje u Tebanskoj nekropoli. Sa druge strane reke Nil nalazi se grad Luksor.

Memnonovi kolosi

Par statua predstavlja Amenhotepa III, egipatskog faraona iz 14. veka p. n. e., u sedećem položaju, sa rukama na kolenima i pogledom usmerenim ka istoku (istok-jugoistok) i reci. Dve manje skulpture isklesane su spreda pored njegovih nogu; to su supruga Tij i majka Mutemvija. Sa strane je prikazan bog Nila Hapi i simbolična unija Gornjeg i Donjeg Egipta predstavljena ljiljanom i papirusom.

Statue su izrađene od blokova kvarcita[1] iz kamenoloma u Gebel el Ahmaru, blizu Kaira. Transportovani su 675 kilometara putem do Tebe, jer su preteški za rečni transport uzvodno. Kasnije su rimski inženjeri rekonstruisali istočnog kolosa koristeći kamen verovatno iz Edfua.

Dimenzije zapadnog (južnog) kolosa su:[2]

  • Visina postolja : 3,30 m
  • Osnova postolja : 10,5 m x 5,5 m
  • Visina statue: 13,97 m
  • Ukupna visina : 17,27 m
  • Visina sa krunom koja im sada nedostaje : 21 m
  • Masa : postolja 556 tona; kolosa 749 tona; ukupno 1305 tona.[1]

Dimenzije istočnog (severnog) kolosa su:[2]

  • Visina postolja : 3,6 m
  • Osnova postolja : 10,5 m x 5,5 m
  • Visina statue : 14,76 m
  • Ukupna visina : 18,36 m
  • Visina sa krunom koja im sada nedostaje : 21 m
  • Masa : postolja 602 tone ; kolosa 758 tona ; ukupno 1360 tona.

Rastojanje među kolosima je 15 metara.

Obe statue su veoma oštećene, pri čemu nisu prepoznatljivi detalji iznad pojasa. Zapadna statua je u jednom bloku, dok istočna ima veliku pukotinu u donjem delu, a u gornjem se sastoji iz 5 slojeva stene. Ovi gornji slojevi su od peščara, i rezultat su pokušaja rekonstrukcije iz vremena Rimskog carstva. Veruje se da su prvobitno statue bile identične i pored malih razlika u natpisima.

Namena kolosa je bila da stražare na ulazu u posmrtni hram Amenhotepa III. To je bio ogromni kompleks građevina na 35 hektara u kojima je faraon slavljen kao bog i pre i posle smrti. U svoje vreme to je bio najveći kompleks hramova u Egiptu. Osim kolosa, malo je preostalo od ovog hrama. Stalne godišnje poplave reke Nil oslabile su njegove temelje, a i kasniji vladari su koristili građevinski materijal sa hramova za nove poduhvate.

Ime i legenda uredi

Memnon je bio heroj iz Trojanskog rata, kralj Etiopije koji je iz Afrike došao u Malu Aziju u pomoć braniocima. Ubio ga je Ahil. Ime Memnon znači „gospodar zore“, što se odnosi na zvuk koji se mogao čuti iz jedne od statua.

Veliki zemljotres je 27. p. n. e. srušio gornji deo istočnog kolosa i napravio veliku pukotinu u donjem delu. Posle ovog događaja, preostali deo statue bi pred zoru odavao zvuk. Najraniji izveštaj o ovom fenomenu potiče od istoričara i geografa Strabona, koji tvrdi da je čuo ovaj zvuk 20. p. n. e. O tome su još pisali Plinije, Pausanija i Juvenal. Na samoj statui postoji oko 90 grafita posetilaca koji su došli da budu svedoci ove pojave.

Legenda o „zvuku iz kolosa“ se proširila antičkim svetom. Nekoliko rimskih imperatora je posetilo kolose. Verovalo se da oni imaju nešto božansko u sebi ili moć predviđanja. Oko 199. car Septimije Sever je naredio popravku kolosa u nameri da dobije naklonost bogova. Posle ove intervencije, tajanstveni zvuk se više nije javljao.

Naučnici smatraju da je ovaj fenomen bio uzrokovan promenom temperature u jutro i isparavanjem rose iz porozne stene. Slični zvukovi se danas mogu čuti u okolini drugih spomenika starog Egipta, kao što je hram u Karnaku.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Joseph Davidovits, Ils ont bâti les pyramides, éd. J-C. Godefroy, Paris. 2002. ISBN 978-2-86553-157-8. str. 359.
  2. ^ a b Sourouzian Hourig, Rainer Stadelmann, Madden Bianca, Gayer-Anderson Theodore, Annales du service des antiquités de l'Égypte, vol.80,. pp. 324

Spoljašnje veze uredi