Mergar
Mergar je bilo drevno naselje u južnoj Aziji koje danas predstavlja jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta na temelju koga se proučavaju najstarija neolitska naselja u regiji. Ostaci naselja se nalaze u Baludžistan u Pakistanu, na ravnici Kači između Prevoj Bolan, zapadno od doline Inda i između današnjih gradova Keta, Kalat i Sibi.
Mergar se nekada naziva najstarijim poznatim poljoprivrednim naseljem Južne Azije, što se temelji na arheološkim nalazima iz 1974 (Jaridž et al.). Najstariji dokazi o naselju datiraju iz 7000. g p. n. e.. Takođe se navode i najstariji dokazi o grnčarstvu u Južnoj Aziji. Arheolozi dele naselje na nekoliko vremenskih perioda.
Kalkolitski stanovnici Mergara su takođe imali kontakte sa današnjim severnim Avganistanom, severoistočnim Iranom pa čak i južnim delovima srednje Azije (B. B. Lal 1997: 287).
Mergarski period I uredi
Mergarski period I 7000 - 5500. p. n. e., bio je neolitski i akeramički (tj. bez korišćenja grnčarije). Najraniji oblik poljoprivrede se razvio od polunomadskih naroda koji su uzgajali biljke kao što su pšenica i ječam odnosno životinje kao što su ovce, koze i krave. Naselje je osnovano s jednostavnim blatnim zgradama s četiri interne pod-podele. Brojni grobovi su pronađeni, s mnogim rafiniramim dobrima kao što su korpe, alat od kamena i kosti, ogrlice, narukvice, privesci i povremene žrtve životinja, s tim da je veći broj dobara ostavljan u grobove muškaraca. Ukrasi od školjki, krečnjaka, tirkiza, lapis lazulija, peščara i izbrušenog bakra su nađeni, zajedno s jednostavnim figuricama žena i životinja. Jedna kamena sekira je pronađena u grobu, a još nekoliko na površini. Ove kamene sekire su najranije koje se pronalaze u stratificiranom kontekstu u južnoj Aziji.
Mergarski period II i period III uredi
Mergarski period II 5500. p. n. e. - 4800. p. n. e. i Mergarski period III 4800. p. n. e. - 3500. p. n. e. su bili keramički neolitski (tj. s korišćenjem grčanrije) a kasnije kalkolitski. Pronađeno je dosta tragova proizvodne delatnosti kao i korišćenja naprednijih tehnika. Pravljene su ogrlice od glazirane fajanse isto kao i figurice od terakote. Ženske figurice su bile ukrašene bojom i imale su različite frizure i ukrase. Dva proširena groba su pronađena iz perioda II s time da je crveni oker korišćen za bojenje tela. Količina grobnih dobara se s vremenom smanjivala, postavši ograničena na ukrase i s više dobara u ženskim grobovima. Proizvedeni su prvi pečati od terakote i kostiju s geometrijskim dizajnom. Tehnologije su uključivale kamene i bakarne bušilice, jednostavne sušare, velike jamske sušare i lončiće za topljenje bakra. Postoje dokazi o razvijenoj trgovini u periodu II: jedna od najvažnijih je otkriće nekoliko kuglica lapis lazuli - poreklom iz Badakšana.
Mergarski period VII uredi
Negde između 2600. p. n. e. i 2000. p. n. e., grad je uglavnom napušten, upravo u vreme kada se počela razvijati civilizacija doline Inda. Pretpostavlja se da su stanovnici Mergara odselili u plodnu dolinu Inda nakon što je Baludžistan postao suv zbog promena klime.
Izvori uredi
- Lal, B.B. The Earliest Civilization of South Asia. Aryan Books International.
Spoljašnje veze uredi
- Mehrgarh (Balochistan)
- Balochistan Hills - https://web.archive.org/web/20041204060222/http://bosei.cc.u-tokai.ac.jp/~indus/english/1_1_01.html
- Early Developments of Art, Symbol and Technology in the Indus Valley Tradition - http://www.harappa.com/indus3/e1.html
- Stone age man used dentist drill - http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4882968.stm
- A brief writeup - https://web.archive.org/web/20090505044613/http://www.travel.web.pk/destinations/archaeological_sites/mehrgarh.asp