Mergar je bilo drevno naselje u južnoj Aziji koje danas predstavlja jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta na temelju koga se proučavaju najstarija neolitska naselja u regiji. Ostaci naselja se nalaze u Baludžistan u Pakistanu, na ravnici Kači između Prevoj Bolan, zapadno od doline Inda i između današnjih gradova Keta, Kalat i Sibi.

Istorija Južne Azije
Butan Maldivi Pakistan Indija Bangladeš Šri Lanka Nepal
Istorija Indije
Kameno doba 70.000–7000. p. n. e.
Kultura Mergar 7000–3300. p. n. e.
Civilizacija doline Inda 3.300.–1700. p. n. e.
Kasna Harapa kultura 1700.–1300. p. n. e..
Vedska civilizacija 1500.–500. p. n. e.
· Kraljevstva antičke Indije · 1200.–700. p. n. e.
Mahadžanapadi 700.–300. p. n. e.
Carstvo Magada 684.–26. p. n. e.
· Maurijsko carstvo · 321.–184. p. n. e.
Srednja kraljevstva Indije 230. p. n. e.–1279. nove ere
· Satavahana carstvo · 230. p. n. e.–199. nove ere
· Kušansko carstvo · 60.–240. nove ere
· Gupta carstvo · 240.–550.
· Čola carstvo · 848.–1279.
Islamski sultanati u Indiji 1210.–1596.
· Delhijski sultanat · 1206.–1526.
· Dekanski sultanati · 1490.–1596.
Hojsala carstvo 1040.–1346.
Vidžajanagarsko carstvo 1336.–1565.
Mogulsko carstvo 1526.–1707.
Marata carstvo 1674.–1818.
Kolonijalna Indija 1757.–1947.
Podela Indije 1947.–
Istorije država
Republika Indija · Pakistan · Bangladeš
Šri Lanka · Nepal · Butan · Maldivi
Regionalne istorije
Pendžab · Južna Indija · Tamil Nadu · Bengal · Asam
Pakistanski regioni · Sind · Tibet

Mergar se nekada naziva najstarijim poznatim poljoprivrednim naseljem Južne Azije, što se temelji na arheološkim nalazima iz 1974 (Jaridž et al.). Najstariji dokazi o naselju datiraju iz 7000. g p. n. e.. Takođe se navode i najstariji dokazi o grnčarstvu u Južnoj Aziji. Arheolozi dele naselje na nekoliko vremenskih perioda.

Kalkolitski stanovnici Mergara su takođe imali kontakte sa današnjim severnim Avganistanom, severoistočnim Iranom pa čak i južnim delovima srednje Azije (B. B. Lal 1997: 287).

Mergarski period I uredi

 
Figura žene – Mergarski period

Mergarski period I 7000 - 5500. p. n. e., bio je neolitski i akeramički (tj. bez korišćenja grnčarije). Najraniji oblik poljoprivrede se razvio od polunomadskih naroda koji su uzgajali biljke kao što su pšenica i ječam odnosno životinje kao što su ovce, koze i krave. Naselje je osnovano s jednostavnim blatnim zgradama s četiri interne pod-podele. Brojni grobovi su pronađeni, s mnogim rafiniramim dobrima kao što su korpe, alat od kamena i kosti, ogrlice, narukvice, privesci i povremene žrtve životinja, s tim da je veći broj dobara ostavljan u grobove muškaraca. Ukrasi od školjki, krečnjaka, tirkiza, lapis lazulija, peščara i izbrušenog bakra su nađeni, zajedno s jednostavnim figuricama žena i životinja. Jedna kamena sekira je pronađena u grobu, a još nekoliko na površini. Ove kamene sekire su najranije koje se pronalaze u stratificiranom kontekstu u južnoj Aziji.

Mergarski period II i period III uredi

Mergarski period II 5500. p. n. e. - 4800. p. n. e. i Mergarski period III 4800. p. n. e. - 3500. p. n. e. su bili keramički neolitski (tj. s korišćenjem grčanrije) a kasnije kalkolitski. Pronađeno je dosta tragova proizvodne delatnosti kao i korišćenja naprednijih tehnika. Pravljene su ogrlice od glazirane fajanse isto kao i figurice od terakote. Ženske figurice su bile ukrašene bojom i imale su različite frizure i ukrase. Dva proširena groba su pronađena iz perioda II s time da je crveni oker korišćen za bojenje tela. Količina grobnih dobara se s vremenom smanjivala, postavši ograničena na ukrase i s više dobara u ženskim grobovima. Proizvedeni su prvi pečati od terakote i kostiju s geometrijskim dizajnom. Tehnologije su uključivale kamene i bakarne bušilice, jednostavne sušare, velike jamske sušare i lončiće za topljenje bakra. Postoje dokazi o razvijenoj trgovini u periodu II: jedna od najvažnijih je otkriće nekoliko kuglica lapis lazuli - poreklom iz Badakšana.

Mergarski period VII uredi

Negde između 2600. p. n. e. i 2000. p. n. e., grad je uglavnom napušten, upravo u vreme kada se počela razvijati civilizacija doline Inda. Pretpostavlja se da su stanovnici Mergara odselili u plodnu dolinu Inda nakon što je Baludžistan postao suv zbog promena klime.

Izvori uredi

  • Lal, B.B. The Earliest Civilization of South Asia. Aryan Books International.

Spoljašnje veze uredi