Metilj
Metilji (Trematodes) su najbrojnija grupa pljosnatih crva koja vodi parazitski način života i nema trepljast epitel.
Metilj | |
---|---|
Botulus microporus | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Platyhelminthes |
Klasa: | Trematoda Rudolphi, 1808 |
potklase | |
Metilji parazitiraju kao:
- ektoparaziti (na površini tela domaćina) ili
- endoparaziti (unutrašnji paraziti).
Telo im je jako dorzoventralno spljošteno i listoliko. Pored osobina koje su karakteristične za čitav tip pljosnatih crva, metilji imaju i osobine koje su rezultat njihove prilagođenosti (adaptacije) na parazitski način života.
Adaptacije na parazitski način života uredi
Kao rezultat prilagođenosti na specifičan način života, metilji su dobili određene osobine :
- imaju razvijene organe za pričvršćivanje za telo domaćina; ti organi su mišićne, tanjiraste pijavke koje su kod najvećeg broja smeštene oko usnog otvora (usna pijavka), dok neki imaju trbušnu ili grupu pijavki na zadnjem kraju tela;
- čula su slabo razvijena; kod larvi su razvijeni taktilni i hemoreceptori koji im pomažu u pronalaženju domaćina;
- dobro je razvijen hermafroditni polni sistem (on zauzima najveći deo unutrašnjosti tela); muški polni sistem građen je od para semenika i semevoda; ženski polni sistem osim jajnika i jajovoda sadrži i dodatne žumancetne i ljuščane žlezde (oplođeno jaje se izbacuje u spoljašnju sredinu);
- razviće se odvija preko niza larvalnih stupnjeva, tako da je njihov životni ciklus veoma složen i uključuje najmanje dva domaćina — domaćin u kome parazitira odrasla jedinka (adult) je trajni (primarni) domaćin, dok onaj u kome parazitira larva je prelazni domaćin. Njihova veličina varira najčešće od nekoliko milimetara do 5 centimetara, ali neki metilji dostižu i do 1,5 metara
Razvojni ciklus velikog metilja uredi
Razviće velikog, goveđeg metilja (Fasciola hepatica) odvija se preko dva domaćina : neki sisar (govedo, ovca, čovek) i barski puž.
Razviće je cikličan proces i odvija se na sledeći način:
- iz tela sisara se sa izmetom izbace oplođena jaja;
- jaja dospevaju u vodu (najčešće neka bara) gde se iz njih razvija larva miracidijum; ona neko vreme pliva po vodi dok ne pronađe domaćina – barskog puža;
- u barskom pužu se obrazuje nekoliko larvalnih oblika : od miracidijuma se obrazuju sporociste, od njih redije, a od redija postaju cerkarije;
- cerkarije napuštaju telo barskog puža, plivaju neko vreme, a zatim se pričvrste za neku barsku biljku i tu se učaure (incistiraju) pa se sada nazivaju metacerkarije;
- hraneći se tim biljkama, ovca (govedo) unese u crevo incistirane metacerkarije;
- u telu sisara metacerkarije se razvijaju u aktivni stadijum – mladi metilj, koji krvlju dospeva u jetru gde dostiže polnu zrelost i produkuje oplođena jaja .
Literatura uredi
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
- Dogelj, V, A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Petrov, Brigita, Radović, I, Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000.