Minska oblast
Minska oblast (blr. Мінская вобласць, rus. Ми́нская о́бласть) je jedna od administrativnih oblasti Republike Belorusije, i nalazi se u samom središtu zemlje.
| Minska oblast | |
|---|---|
 | |
.jpeg) | |
| Država |  Belorusija |
| Glavni grad | Minsk |
| Površina | 39.900 km2 |
| Stanovništvo | 2011. |
| — broj st. | 1.411.528[1] |
| — gustina st. | 36,5 st./km2 |
| Zvanični veb-sajt | |
Osnovana je 15. januara 1938, zauzima površinu od 39.900 km² i u njoj živi oko 1.400.000 stanovnika (procene za 2010).
Iako je grad Minsk administrativni centar oblasti, ne ulazi u njen sastav. Veći gradovi su još Barisav i Saligorsk i Maladzečna.
Geografija
urediMinska oblast obuhvata područje od 39.900 km² u centralnom delu Belorusije. Sa gradom Minskom obuhvata površinu od 40.200 km² ili 19,4% površine države. Od severa ka jugu proteže se u dužini od 315 km, dok je najveće rastojanje od istoka ka zapadu 240 km.
Na severu graniči sa Vitepskom, na istoku sa Mogiljovskom, na jugoistoku sa Gomeljskom, na jugozapadu je Brestska, a na zapadu Grodnjenska oblast.
Reljef oblasti je uglavnom nizijski, a na severu i močvaran. Najvažniji vodotoci su Berezina, Njemen i Vilija (ili Neris). Širom oblasti postoji oko 60 jezera sa površinom većom od 0,1 km², a najveće jezero je Narač sa površinom od skoro 80 km² i maksimalnom dubinom do 25 metara. Narač je ujedno i najveće jezero Belorusije.
U centralnom delu ove u celosti blago zatalasane oblasti nalazi se Dzeržinska gora (30 km zapadno od Minska) koja je sa 345 metara nadmorske visine najviša tačka Belorusije.
Klima je umerenokontinentalna, sa januarskim prosekom temperatura od −6,8°C i julskim od 17,5°C.
Oko 36% teritorije je pod šumama, a ostatak je kultivisana stepa.
Administrativna podela i demografija
urediMinska oblast je administrativno podeljena na 22 rejona (ili okruga) i obuhvata područje jednog grada sa oblasnom subordinacijom (grad Žodzina). Grad Minsk je iako administrativno sedište oblasti, posebna administrativna jedinica.
| Rejon | Osnovan | Administrativni centar |
Površina km²[2] |
Stanovnika popis 2009.[3]) |
|---|---|---|---|---|
 Berazinski rejon
|
17. jul 1924. | Berazino | 1.940,34 | 25.031 |
| Barisavski rejon | 17. jula 1924. | Barisav | 2.987,63 | 188.142 |
 Vilejski rejon
|
5. jula 1946. | Vilejka | 2.453,81 | 52.053 |
 Valožinski rejon
|
15. januar 1940. | Valožin | 1.916,78 | 37.543 |
 Dzjaržinski rejon
|
17. april 1924. | Dzjaržinsk | 1.189,50 | 61.252 |
 Klecki rejon
|
1966. | Kleck | 974,12 | 32.302 |
 Kapiljski rejon
|
17. jul 1924. | Kapilj | 1.607,66 | 32.818 |
 Krupkijski rejon
|
17. jul 1924. | Krupki | 2.138,73 | 26.522 |
 Lagojski rejon
|
17. jul 1924. | Lagojsk | 2.365,02 | 35.957 |
 Ljubanjski rejon
|
??? | Ljubanj | 1.913,75 | 35.444 |
 Minski rejon
|
29. jun 1934. | Minsk | 1.902,66 | 159.569 |
 Maladzečenski rejon
|
15. januar 1940. | Maladzečna | 1.392,18 | 138.375 |
 Mjadzelski rejon
|
15. januar 1940. | Mjadzel | 1.964,30 | 29.599 |
 Njasviški rejon
|
15. januar 1940. | Njasviž | 862,75 | 41.618 |
 Puhavicki rejon
|
17. jul 1924. | Marina Gorka | 2.441,12 | 69.427 |
 Slucki rejon
|
17. jul 1924. | Sluck | 1.821,06 | 95.106 |
 Smaljavički rejon
|
17. jul 1924. | Smaljaviči | 1.394,14 | 42.917 |
 Saligorski rejon
|
17. jul 1924. | Saligorsk | 2.498,91 | 136.145 |
 Starodaroški rejon
|
17. jul 1924. | Stari Darogi | 1.370,38 | 21.937 |
 Stovpcovski rejon
|
15. januar 1940. | Stovpci | 1.884,52 | 42.007 |
 Uzdanski rejon
|
17. jul 1924. | Uzda | 1.180,97 | 23.657 |
 Červenjski rejon
|
17. jul 1924. | Červenj | 1.630,39 | 33.383 |
U oblasti postoje 24 naselja sa administrativnim statusom grada, 19 naselja gradskog tipa i 5.212 sela.
Najveći gradovi su Barisav (150.600), Saligorsk (101.700), Maladzečna (98.000), Sluck, Žodzina (62.400). Belorusi čine 88,5% populacije, Rusi 7,1%, Poljaci 1,3% i Ukrajinci 1,2%
Privreda
urediU Minskoj oblasti nalaze se značajnija ležišta potaše, kamene soli, treseta, gline, građevinskog peska i šljunka, ali i brojni termo-mineralni izvori. Postoje ležišta gvozdene rude i uljanih škriljaca.
U oblasti radi preko 400 fabrika u kojima je zaposleno preko 130.000 stanovnika. Među najveće fabrike ubrajaju se pogoni hemijske i petrohemijske industrije u RUE u Saligorsku, šećerana u Slucku. Najrazvijenija je prehrambena industrija.
Galerija
uredi
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Статистический бюллетень "Численность населения на 1 января 2011 года и среднегодовая численность населения за 2010 год по Республике Беларусь в разрезе областей, районов, городов, поселков городского типа", Белстат
- ^ «Gosudarstvennый zemelьnый kadastr Respubliki Belarusь» Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016) (po sostoяniю na 1 яnvarя 2011 g.)
- ^ «O demografičeskoй situacii za яnvarь-aprelь 2011 g.» (po sostoяniю na 1 maя 2011 g.)
Spoljašnje veze
uredi- Službena veb prezentacija Minske oblasti
- Kolekcija elektronskih mapa oblasti Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. jul 2010)
- Spisak naseljenih mesta Minske olasti