Miodrag Ibrovac (Gornji Milanovac, 6. avgust /24. avgust 1885Beograd, 21. jun 1973) bio je srpski istoričar književnosti, romanist, akademik i profesor Univerziteta u Beogradu.[1]

Miodrag Ibrovac
Lični podaci
Datum rođenja(1885-08-24)24. avgust 1885.
Mesto rođenjaGornji Milanovac, Kraljevina Srbija
Datum smrti21. jun 1973.(1973-06-21) (87 god.)
Mesto smrtiBeograd, SFRJ

Biografija uredi

Pre Drugog svetskog rata francuski državni doktorat stekli su samo dva Srbina, Aleksandar Arnautović (Skerlićev sekretar) i Miodrag Ibrovac[traži se izvor].

Završio je fakultet 1907, a od 1911. predaje u beogradskoj realci. Ibrovac je, s prekidima, od 1924. do 1958. godine bio redovni profesor Filološkog fakulteta Beogradskog univerziteta na Katedri za francuski jezik i književnost (gde je nasledio Bogdana Popovića),[2] dopisni član SANU postaje 1968. godine, a redovni 1970. godine.[traži se izvor] Bio je član srpske delegacije na mirovnoj konferenciji u Versaju posle Prvog svetskog rata.

Jedan je od osnivača srpskog PEN centra.[3]

Bio je predsednik Društva za kulturnu saradnju Jugoslavija-Francuska.[4] Supruga mu je bila Jelisaveta (Savčica) Ibrovac, rođ. Popović († 1934[5]).

Dela uredi

 
Bista Ibrovca u Trsteniku

Pisao je o M. Rakiću, Ogistu Dozonu, Kopitaru i Grimu, francuskom simbolizmu, narodnim pesmama, recepciji naše kulture u Francuskoj i obratno, Ronsaru, Volteru, Viktoru Igou, Geteu, Vuku, Renanu itd. Pisao je prikaze, kritike i prigodne članke.

Glavni radovi
  • Un poete de Raguse, 1918.
  • La langue serbo-croate, Ligue des universitaires serbo-croato-slovènes, Pariz, 1918.
  • Jose-Maria de Heredia, sa vie, son oeuvre (1923)
  • La poésie yougoslave contemporaine, Revue internationale des Etudes balkaniques, Beograd, 1937.
  • Anthologie de la poésie yougoslave des XIXe et XXe siècles, (uvod i beleške M. Ibrovac; u saradnji sa Savkom Ibrovac), Delagrave, Pariz, 1935.
  • Essai de Bibliographie française de la Littérature yougoslave, s Pavlom Popovićem, Librairie Félix Alcan, Pariz, 1931.
  • Les sources des "Trophées" : thèse complémentaire pour le doctorat ès lettres présentée à la Faculté des Lettres de l`Université de Paris, Les presses françaises, Pariz, 1923. (nagrada Francuske akademije)[6]
Prevodi
  • Alfons Dode, Numa Rumestan, I. Đ. Đurđević, Sarajevo, 1918.
  • Blez Paskal, Misli, (s Jelisavetom Ibrovac Popović), 2 knjige, BIGZ, Beograd, 1980.
  • Elin Pelin, Pripovetke, B. O. Dačić, Beograd, 1907. (prevod s bugarskog)

Reference uredi

  1. ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 253. 
  2. ^ „Katedra za romanistiku Filološkog fakulteta”. Arhivirano iz originala 3. 3. 2014. g. Pristupljeno 8. 5. 2013. 
  3. ^ „Srpski PEN centar”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 08. 05. 2013. 
  4. ^ „Društvo prijatelja Francuske”. Arhivirano iz originala 3. 9. 2014. g. Pristupljeno 8. 5. 2013. 
  5. ^ "Politika", 2. nov. 1934
  6. ^ Narodna enciklopedija Srpsko-Hrvatsko-Slovenačka, druga knjiga, 1929.

Spoljašnje veze uredi