Miroslav Egerić (Riđevštica, kod Kruševca, Kraljevina Jugoslavija, 1934Novi Sad, Srbija, 30. oktobar 2016) bio je srpski književni kritičar i esejista, istoričar književnosti, dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Miroslav Egerić
Lični podaci
Puno imeMiroslav Egerić
Datum rođenja1934
Mesto rođenjaRiđevštica, kod Kruševca, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti30. oktobar 2016.(2016-10-30) (81/82 god.)
Mesto smrtiNovi Sad, Republika Srbija
Obrazovanjedoktor književnih nauka
UniverzitetUniverzitet u Novom Sadu
Zanimanjeprofesor
Porodica
DecaVesna Egerić
Književni rad
Jezik stvaranjasrpski
Žanrknjiževna kritika, esej
Nagrade

Biografija[1]

uredi

Učio je gimnaziju u Vrnjačkoj Banji i Stopanji, te učiteljsku školu u Kruševcu. Diplomirao je na Grupi za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1960. Po diplomiranju, Egerić 1961. dolazi u Novi Sad, gde radi u izdavačkom preduzeću „Progres“. 1962. primljen je za asistenta na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde je 1970. doktorirao sa tezom „Književno i kritičko delo Đorđa Jovanovića” (objavljeno kao knjiga pod naslovom Reč u vremenu, Vrnjačka Banja, 1976). Za redovnog profesora izabran je 1981. i godinama je predavao srpsku književnost 20. veka i jugoslovenske književnosti.

Po dolasku u Novi Sad približio se Matici srpskoj i postao je njen član 1966, član Upravnog odbora u dva mandata (1969–1973. i 1991–2016), i član Odbora Odeljenja za književnost i jezik (1989–2016). U Društvo književnika Vojvodine primljen 1965. a bio je i član Upravnog odbora i predsednik (1991–1994), kao i član uprava Srpske književne zadruge i Srpskog PEN centra. Učestvovao je u radu brojnih žirija za književne nagrade.

Profesor Egerić bavio se srpskom književnošću 20. veka. Naročito su zapamćena njegova predavanja o Andriću i Crnjanskom, a generacije studenata je obučio kritičkoj misli. „[N]astavu je tako organizovao što je držao ne celovite književnoteorijske preglede nego specijalne kurseve o pojedinim temama i problemima (na primer: Srpska književna kritika 20. veka, Srpski roman o ratu i revoluciji i sl.) ili o pojedinim velikim piscima (Ivo Andrić, Meša Selimović, Dobrica Ćosić i dr.)”[2] Tumačeći i vrednujući dela srpske književosti više od pola veka iza sebe je ostavio značajno književno delo u brojnim esejističkim knjigama i antologijama.

Sahranjen je u rodnom mestu Riđevštica, kod Kruševca. Komemoracija, u zajedničkoj organizaciji Matice srpske, Filozozfskog fakulteta u Novom Sadu i Gradske biblioteke u Novom Sadu održana je u Matici srpskoj.[3]

Knjige eseja, kritika i zapisa

uredi

Priredio

uredi

Nagrade i priznanja

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „In memoriam: Miroslav Egerić (1934–2016)”. Dnevnik. 1. 11. 2016. Pristupljeno 21. 2. 2022. 
  2. ^ Ivan Negrišorac, „In memoriam. Prof. dr Miroslav Egerić“, 285-286, u: Dela i dani VI, Matica srpska, Zavod za kulturu Vojvodine, Gradska biblioteka, Novi Sad 2018, 285-289.
  3. ^ „Preminuo profesor Miroslav Egerić”. 021.rs. 1. 11. 2016. Pristupljeno 21. 2. 2022. 
  4. ^ a b Stojković, Ratko (2004). Leksikon literata - laureata : srpske književne nagrade : 1839-2002. Beograd: Potez. ISBN 86-81331-25-6. 

Spoljašnje veze

uredi