Mirjana Karanović

Mirjana Karanović (Beograd, 28. januar 1957) srpska je pozorišna, filmska i televizijska glumica.

Mirjana Karanović
Mirjana Karanović na Berlinskom filmskom festivalu, 2017.
Lični podaci
Datum rođenja(1957-01-28)28. januar 1957.(67 god.)
Mesto rođenjaBeograd, NR Srbija, FNR Jugoslavija
UniverzitetUniverzitet umetnosti u Beogradu
Zanimanjeglumica
Rad
Aktivni period1980—danas
Veza do IMDb-a

Biografija uredi

 
Mirjana Karanović (2009)

Mirjana Karanović je rođena u Beogradu 28. januara 1957. godine. Glumu je diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1984. godine, na klasi profesora Milenka Maričića, zajedno sa Ljiljanom Blagojević, Merimom Isaković i Mimom Karadžićem Na filmu je debitovala 1980. godine naslovnom ulogom u filmu Srđana Karanovića Petrijin venac. Svetsku slavu je stekla ulogom majke u filmu Emira Kusturice Otac na službenom putu.

Godine 2005. pojavila se u filmu Grbavica koji je prvenac rediteljke iz BiH Jasmile Žbanić. Film je dobio zlatnog medveda na Berlinskom filmskom festivalu. U njemu Mirjana Karanović igra majku koja zajedno sa ćerkom preživljava period posle balkanskih ratova sa kraja XX veka.

Na Akademiji umetnosti u Beogradu izabrana je 2001. u zvanje vanrednog i 2007. u zvanje redovnog profesora na predmetu Gluma. Dekan Akademije umetnosti bila je u dva mandata, od 2001. do 2003. i od 2009.[1]

Godine 2010. je učestvovala u radionici za glumce i reditelje na Filmskom festivalu u Utrehtu i Pozorišnoj radionici na Pozorišnom festivalu u Bogoti.

Jedna je od pet glumica koje su dvaput dobile nagradu Zlatna arena u Puli. Nakon uloge u filmu „Grbavica”, koji je nagrađen „Zlatnim medvedom”, 2006. godine bila je nominovana od strane Evropske filmske akademije za najbolju glumicu evropskog filma.[2][3]

Takođe je istaknuta po aktivizmu u borbi za ljudska prava, učešću u antiratnim protestima i borbi protiv nacionalne, rasne, verske i socijalne diskriminacije.[4][5][6][7] Aktivni je LGBT lobista i nosilac titule „gej ikona“.[traži se izvor]

Dobitnica je mnogobrojnih nagrada i priznanja. Aktivno igra u pozorištu, na filmu i televiziji. Od 2021. je stalni član Beogradskog dramskog pozorišta.[8]

Udruženje dramskih umetnika Srbije objavilo je monografiju o Mirjani Karanović. Autor monografije je Tatjana Nježić, novinar i publicista. Monografija sadrži preko 130 fotografija i popis pozorišnih, filmskih i televizijskih uloga, nagrada i priznanja.[9]

Emir Hadžihafizbegović, upravnik Kamernog teatra pokrenuo je inicijativu za proglašavanje Mirjane Karanović počasnom građankom Sarajeva što je i postala na dan grada Sarajeva 6.aprila 2019.godine. Osim nje, na sednici grada, počasnim građanima Sarajeva proglašeni su i Krunoslav Cigoj (posthumno) i Kris Smit. [10]

U svom rediteljskom prvencu „ Dobra žena“ 2016.godine Mirjana otvara temu suočavanja sa prošlošću i ratnim zločinima.[11]

2022. započinje snimanje filma „Majka Mara“ u njenoj režiji o uspešnoj poslovnoj ženi koja biva prinuđena da promeni svoj život iz korena usled gubitka sina jedinca. Kao producent filma pojavljuje se produkcijska kuća „This and That Productions“, a zajedno sa Mirjanom u pisanju scenarija učestvovali su Maja Pelević i Ognjen Sviličić. [12]

Na poslednjoj sednici panevropskog koprodukcionog fonda Eurimages u 2021, na kojoj su se birali projekti koji će dobiti podršku, odlučeno je da među izabranima bude i projekat ovog dugometražnog igranog filma. [13]

Glavna producentkinja filma je Snežana Van Hauvelingen, a koproducenti filma su Paul Tiltges i Adrien Šef (PTD, Luksemburg), Vladimir Bulajić (December, Slovenija), Nemanja Bečanović (VHS, Crna Gora), i Damir Ibrahimović (Deblokada).[13]

Nagrade i priznanja uredi

Dobitnica je brojnih pozorišnih i filmskih nagrada internacionalnog karaktera. Nagrađena je osam puta na međunarodnim filmskim festivalima i još osam puta nominovana za nagrade.[14]

Uloge uredi

 
Mirjana Karanović na Filmskim susretima u Nišu, krajem 90-ih
God. Naziv Uloga
1980.-te
1980. Petrijin venac Petrija
1980. Majstori, majstori Dunja
1981. Topola sa terase (TV) Ana
1981. Slučaj Bogoljuba Savkovića Livca (kratak film)
1981. Stari Beograd (TV)
1981. Bila jednom ljubav jedna (film)
1981. Pad Italije Mare
1982. Beograd nekad i sad (TV) Ljuba/Buba/Ingrid
1982. Kazivanja (TV)
1982. Dvije polovine srca Majka
1983. Imenjaci (TV serija)
1984. Kamiondžije opet voze Alapača
1984. Bele udovice (TV)
1984. Provincija u pozadini (TV)
1985. Tombola (TV) Olga, Dušanova žena
1985. Život je lep Stoperka
1985. Otac na službenom putu Senija Sena Zolj
1986. Rodoljupci (TV) Zelenićka
1986. Pokondirena tikva (TV) Fema
1986. Obećana zemlja
1987. Uvek spremne žene Majstor
1987. Na putu za Katangu pevačica Zana
1987. Marjuča ili smrt Marjuča
1988. Dom Bergmanovih (TV) Ana
1988. Srce i njena deca Srce
1988. The Fortunate Pilgrim (mini-serija) Klara
1989. Vreme čuda Marta
1989. Stremnicka (TV) Isidora Sekulić
1989. Sabirni centar Jelena Katić
1990.-te
1991. Holivud ili propast (TV)
1991. Mala Božidarka
1993. Buket (kratak film)
1993. Fazoni i Fore (serija) Alapača
1993. Bolje od bekstva Radmila
1994. Otvorena vrata (serija) Zana
1995. Podzemlje Vera Popara
1997. Tri letnja dana gazdarica
1998. Kod lude ptice kao gost
1998. Tri palme za dve bitange i ribicu Direktorka
1998. Bure baruta Natalija
1998. Porodično blago (serija) Suzana
1999. Forma formalina (kratak film) Majka
2000.-te
2002. Fazoni i Fore 2 (serija)
2002. Netaknuti suncem (kratak film) Majka
2002. Kazneni prostor Milijana
2003. Jagoda u supermarketu vlasnica supermarketa
2003. Svjedoci Majka
2004. Tragom Karađorđa (serija) majka Marica
2004. Život je čudo Nada
2004—2006. Stižu dolari Nevenka Krstić
2005. Go West Ranka
2006. Život je čudo (TV serija) Nada
2006. Grbavica Esma
2006. Das Fräulein Ruža
2007. Krvna veza Hava
2007. Tegla puna vazduha (TV) Ljubica
2007. Ono naše što nekad bejaše (serija) Atanasova žena
2008. Bela lađa (serija) Lula Pantić
2007—2008. Vratiće se rode (serija) Radmila Švabić
2009. Tamo i ovde Olga
2009. Neko me ipak čeka (TV) majka
2009. Čekaj me, ja sigurno neću doći Anđa
2010.-te
2010. Na putu Nađa
2010. Torta sa čokoladom (kratak film) Višnja
2010. 1000 grama (kratak film) Damilova majka
2012. Crna Zorica Majka Petrana
2012. Smrt čoveka na Balkanu Kupac
2012. Vir Inspektorka
2013. Drvo i ljuljaška Nina
2014. Spomenik Majklu Džeksonu Darinka
2014. Kosač Mirjana
2014. Cure - Život druge Baba
2014. Jednaki Nina
2014. Tri prozora i vešanje Marija/Žurnalista
2015. Urgentni centar (serija) Nina
2015. Pored mene Direktor škole
2016. Dobra žena Milena
2016. Dnevnik mašinovođe Jagoda
2016. Herostrat (kratak film)
2016. Sumnjiva lica (serija) Tina
2016–2021. Ubice mog oca (serija) Direktorka policije Zagorka Obradović
2017. Rekvijem za gospođu J Gospođa J
2017. Pusti me da nađem srcu lek Nata
2017. Katalina majka
2019. Dnevnik Dijane Budisavljević Mira Kušević
2019. Druga šansa Angelina
2020.-te
2020. Slatke muke Dubravka
2020. Mare majka
2021. Porodica (mini-serija) Mira Marković
2021. Toma Kosara Zdravković (Tomina majka)
2021. Advokado (serija) majka Lahorka
2023. Toma (serija) Kosara Zdravković (Tomina majka)
2024. Majka Mara Mara
2024. Paviljon (film)
2024. Apsurdni eksperiment

Reference uredi

  1. ^ Biografija na sajtu Akademije umetnosti, Pristupljeno 13. april 2013.
  2. ^ „Profesori i saradnici, Mirjana Karanović”. Akademija umetnosti u Beogradu. Arhivirano iz originala 11. 12. 2018. g. Pristupljeno 10. 12. 2018. 
  3. ^ „Mirjana Karanović: malo mi je frka od budućnosti”. pulsonline.rs. 16. 9. 2016. Pristupljeno 10. 12. 2014. 
  4. ^ „Dobitnici nagrade „Konstantin Obradović. bgcentar.org.rs. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  5. ^ „Mirjana Karanović : Dobra žena”. danas.rs. 8. 7. 2016. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  6. ^ „Karanović: Manjina ugrožava većinu u Srbiji, a to nisu LGBT”. blic.rs. 16. 9. 2016. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  7. ^ „RTS: Sa Evropom na Ti - Ljudska prava”. rts.rs. 16. 9. 2016. Pristupljeno 7. 6. 2014. 
  8. ^ „Mirjana Karanović postala deo tima BDP-a”. Politika. 9. 3. 2021. Pristupljeno 11. 3. 2021. 
  9. ^ „Delfi - Mirjana Karanovic”. 
  10. ^ „Pocasna gradjanka Sarajeva”. 
  11. ^ „Mirjana Karanovic - Pescanik intervju”. 
  12. ^ [(https://nova.rs/kultura/pocelo-snimanje-filma-majka-mara-u-reziji-mirjane-karanovic/ „Snimanje filma Majka Mara”] Proverite vrednost parametra |url= (pomoć). 
  13. ^ a b „Danas.rs - 170 hiljada evra filmu Mirjane Karanovic”. 
  14. ^ „Scen - Odsek za umetnost i dizajn”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2022. g. Pristupljeno 21. 02. 2023. 
  15. ^ Vojvodine, Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija. „Francuski orden za troje srpskih umetnika”. JMU Radio-televizija Vojvodine (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-21. 
  16. ^ „RTS :: Film i TV :: Mirjani Karanović nagrada „Pavle Vuisić. rts.rs. Pristupljeno 2023-07-19. 

Spoljašnje veze uredi