Mihailo Vojvodić
Mihailo Vojvodić (Cetinje, 27. oktobar 1938) srpski je istoričar, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i dopisni član SANU.[1]
Mihailo Vojvodić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 27. oktobar 1938. |
Mesto rođenja | Cetinje, Kraljevina Jugoslavija |
Biografija uredi
Osnovnu školu i gimnaziju završio je na Cetinju. Studirao je istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1956 — 1960). Bio je asistent na istom fakultetu na predmetu Opšta istorija novoga veka (od 1961). Magistarske studije završio je 1964. Doktorsku disertaciju Skadarska kriza 1913. godine odbranio je 1966.[1] Prošao je kroz sva nastavnička zvanja na fakultetu. Redovni profesor postao je 1980. godine. Proveo je godinu dana u Francuskoj (1964 — 1965) proučavajući ulogu informacije u modernoj istoriji i savremenom društvu. Bio je član i rukovodilac raznih organizacija i društava: sekretar Jugoslovenskog nacionalnog komiteta za istorijske nauke, upravnik Odeljenja za istoriju i dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu, predsednik Naučnog veća Istorijskog instituta Crne Gore.
Oblast istraživanja uredi
Vojvodić se u svojim proučavanjima bavi XIX i XX veka pre svega jugoistočnom Evropom, međunarodnim odnosima Srbije i Crne Gore, razvitkom takozvanog Istočnog pitanja i u tim okvirima nacionalnom borbom srpskog naroda. Istraživao je u domaćim i inostranim arhivama. Najveći deo njegovih studija i rasprava tiče se odnosa Srbije prema različitim pokretima na Balkanu kao i susednim državama. Pri tome je na pojedina pitanja iz naše nacionalne istorije gledao kao na deo širih istorijskih procesa u jugoistočnoj Evropi i u okviru međunarodnih odnosa uopšte.
Delo uredi
Najznačajnije mu je delo Srbija u međunarodnim odnosima krajem XIX i početkom XX veka (1988). U njemu je izlkožio promene do kojih je došlo u politici Srbije krajem krajem XIX i početkom XX veka dovodeći ih u zavisnost od unutrašnjih odnosa, društvenih, političkih, ekonomskih i onih međunarodnih prilika obeleženih raznim interesima od kojih je umnogome zavisio politički, nacionalni i privredni razvitak jugoistočne Evrope. Izvestan broj radova posvetio je Balkanskim ratovima i njihovoj predistoriji. Iz te oblasti je i njegova doktorska teza. Zanimao se i za ulogu pojedinih ličnosti u politici Srbije naročito o ulozi Stojana Novakovića o čemu je objavio više studija. Bavi se i kritičkim objavljivanjem građe. Priredio je tri knjige dokumenata zvaničnog karaktera koji su iz dana u dan svedočili o zvaničnoj politici Srbije u godini koja je obeležena nastajanjem Balkanskog saveza i Prvim balkanskim ratom. (Dokumenta o spoljnoj politici Kraljevine Srbije 1903 — 1914, V (1912) 1-3). Zajedno sa svojim kolegama sa Opšte istorije novog veka priredio je zbirku dokumenata o naporima Srbije da dobije nezavisnost i proširi svoju teritoriju na završetku Istočne krize. (Srbija 1878), pri čemu je on sam za nju prikupio građu domaćeg porekla.
Izbor iz bibliografije uredi
Autor je sledećih knjiga:[2]
- Vojvodić, Mihailo (1970). Skadarska kriza 1913. godine. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika.
- Vojvodić, Mihailo (1971). „Srbija i grčko-turski rat 1897. godine”. Istorijski časopis. 18: 491—520.
- Vojvodić, Mihailo (1983). „Finansije Srbije i naoružanje vojske - dva značajna pitanja iz programa vlade Stojana Novakovića (1895-1896)”. Istorijski časopis. 29-30 (1982-1983): 427—436.
- Vojvodić, Mihailo (1988). Srbija u međunarodnim odnosima krajem XIX i početkom XX veka. Beograd: SANU.
- Vojvodić, Mihailo (1989). „Razgraničenje Srbije i Crne Gore s Albanijom 1912-1913. godine”. Istorijski časopis. 36: 149—162.
- Vojvodić, Mihailo (1992). „Srbija i Makedonsko pitanje”. Istorijski glasnik. 1-2 (1990-1992): 33—48.
- Vojvodić, Mihailo (1992). „Prilike na Kosovu i Metohiji i politika Srbije 1881-1912. godine”. Istorijski časopis. 38 (1991): 163—192.
- Vojvodić, Mihailo (1999). Putevi srpske diplomatije: Ogledi o spoljnoj politici Srbije u XIX i XX veku. Beograd: Clio.
- Vojvodić, Mihailo (1999). Društvo Svetog Save: Dokumenti 1886-1891. Beograd: Arhiv Srbije.
- Vojvodić, Mihailo (1999). „Vladimir Karić, srpski konzul u Skoplju (1889-1892)”. Vardarski zbornik. 1: 3—25.
- Vojvodić, Mihailo (2000). Srbija i Balkansko pitanje (1875-1914). Novi Sad: Matica srpska.
- Vojvodić, Mihailo (2000). „Mitropolit Mihailo i Stojan Novaković”. Istorijski zapisi. 73 (1-2): 153—164.
- Vojvodić, Mihailo (2003). Stojan Novaković i Vladimir Karić. Beograd: Clio, Arhiv Srbije.
- Vojvodić, Mihailo (2003). „Stojan Novaković o Berlinskom kongresu” (PDF). Istorijski časopis. 49 (2002): 183—195.
- Vojvodić, Mihailo (2003). „Putovanje Mihaila G. Ristića po Staroj Srbiji i Makedoniji 1892. godine”. Vardarski zbornik. 2: 19—30.
- Vojvodić, Mihailo (2004). „Kako je Srpska crkva dobila nezavisnost 1879. godine” (PDF). Istorijski časopis. 50 (2003): 87—98.
- Vojvodić, Mihailo (2004). „Stojan Novaković o uticajima na srpski jezik i književnost” (PDF). Istorijski časopis. 51: 171—185.
- Vojvodić, Mihailo (2004). „Konzularna konvencija između Srbije i Turske (1879-1896)”. Vardarski zbornik. 3: 9—39.
- Vojvodić, Mihailo (2005). „Pregovori Srbije i Grčke o Makedoniji 1890-1893”. Vardarski zbornik. 4: 13—33.
- Vojvodić, Mihailo (2005). „Rad Stojana Novakovića na zaključenju železničke i trgovinske konvencije između Srbije i Turske (1887-1888)” (PDF). Zbornik Matice srpske za istoriju. 71-72: 43—57.
- Vojvodić, Mihailo (2006). „Diplomatska aktivnost Stojana Novakovića u vezi sa Starom Srbijom i Makedonijom 1901-1902. godine”. Vardarski zbornik. 5: 37—53.
- Vojvodić, Mihailo (2007). Izazovi srpske spoljne politike (1791-1918): Ogledi i rasprave. Beograd: Istorijski institut.
- Vojvodić, Mihailo (2007). „Stojan Novaković i kralj Milan”. Novovekovne srpske dinastije u memoaristici. Beograd: Istorijski institut. str. 17—42.
- Vojvodić, Mihailo (2007). „Odjek Balkanskog rata 1912. godine na stranicama Bosanske vile”. Prvi Balkanski rat 1912. godine i kraj Osmanskog carstva na Balkanu. Beograd: SANU. str. 19—26.
- Vojvodić, Mihailo (2007). „Srbija i Srbi na Kosovu i Metohiji od Berlinskog kongresa do Balkanskih ratova” (PDF). Kosovo i Metohija: Prošlost, sadašnjost, budućnost. Beograd: SANU. str. 85—94. Arhivirano iz originala 02. 12. 2013. g. Pristupljeno 28. 04. 2021.
- Vojvodić, Mihailo (2009). Petrogradske godine Stojana Novakovića (1900-1905). Beograd: Istorijski institut.
- Vojvodić, Mihailo (2010). „O nacionalnom radu Ljubomira Kovačevića”. Glas SANU. 164 (15): 43—53.
- Vojvodić, Mihailo (2010). „Stojan Novaković o savezu balkanskih država”. Glas SANU. 164 (15): 175—188.
- Vojvodić, Mihailo (2011). „Mesto Rusije u spoljnoj politici Srbije (1878-1908)”. Srpsko-ruski odnosi od početka XVIII do kraja XX veka. Beograd: SANU. str. 135—144.
- Vojvodić, Mihailo (2012). Stojan Novaković u službi nacionalnih i državnih interesa. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Vojvodić, Mihailo (2015). Samo svojim putem: Stojan Novaković u skupštinskom i javnom životu Srbije 1905-1915. Beograd: Filip Višnjić.
- Vojvodić, Mihailo (2015). „Stojan Novaković”. Srbi 1903-1914: Istorija ideja. Beograd: Clio. str. 466—486.
- Vojvodić, Mihailo (2015). „Srpski parlament o politici Austrougarske prema Srbiji uoči Prvog svetskog rata”. Srbi i Prvi svetski rat 1914-1918. Beograd: SANU. str. 127—140.
- Vojvodić, Mihailo (2015). „The Serbian Parliament on Austro-Hungarian policy towards Serbia prior to 1914”. The Serbs and the First World War 1914-1918. Belgrade: Serbian Academy of Sciences and Arts. str. 116—127.
- Vojvodić, Mihailo (2015). „O ulozi Aneksione krize u zaoštravanju odnosa između Srbije i Austro-Ugarske”. Pravoslavni svet i Prvi svetski rat. Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet. str. 468—474.
- Vojvodić, Mihailo (2015). „Ekonomski činioci nacionalne strategije Srbije uoči Prvog balkanskog rata”. Prvi balkanski rat 1912-1913: Istorijski procesi i problemi u svetlosti stogodišnjeg iskustva. Beograd: SANU. str. 15—24.
- Vojvodić, Mihailo (2016). „Ocene rusko-srpskih odnosa u svetlu Aneksione krize”. Srbija i Rusija: 1814-1914-2014. Beograd: SANU. str. 139—143.
- Vojvodić, Mihailo (2018). „Stojan Novaković, Aneksiona kriza i Srpsko pitanje”. Stojan Novaković: Povodom sto sedamdeset pet godina od rođenja. Beograd: SANU. str. 15—21.
- Vojvodić, Mihailo (2018). „Milorad Ekmečić (1928-2015)”. Glas SANU. 428 (18): 1—8.
- Vojvodić, Mihailo (2018). „Srbija i Balkanski ratovi”. Glas SANU. 428 (18): 37—49.
- Vojvodić, Mihailo (2019). Srbija i Turska 1878-1914: Politički odnosi. Beograd: Filip Višnjić.
Priznanja i nagrade uredi
Literatura uredi
- Vojvodić, Mihailo u Enciklopedija srpske istoriografije, Beograd 1997.
Spoljašnje veze uredi
- ^ a b v g d „Mihailo Vojvodić”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 29. 1. 2024.
- ^ „Mihailo Vojvodić-autor”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 29. 1. 2024.