Modruško-riječka županija
Modruško-riječka županija (lat. Comitatus Modrusiensis; mađ. Modrus-Fiume vármegye; nem. Komitat Modrusch-Fiume) bila je županija unutar Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Osnovana je 1886. godine, a središte županije bio je grad Ogulin. Sama Rijeka nije pripadala ovoj županiji, nego je posebnim dodatkom Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, nazvanim Riječka krpica, potpala pod neposrednu mađarsku upravu.
| Modruško-riječka županija | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1886.—1922. | |||||||||
 Grb
| |||||||||
 | |||||||||
| Glavni grad | Ogulin | ||||||||
| Regija | Balkan | ||||||||
| Zemlja | 1. Austrougarska (Ugarski deo Monarhije, Hrvatska-Slavonija) 2. Država Slovenaca, Hrvata i Srba 3. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | ||||||||
| Površina | 4.879 km2 km2 | ||||||||
| Stanovništvo | 231.654 (1910) | ||||||||
| Događaji | |||||||||
| Status | Bivša županija | ||||||||
| Istorija | |||||||||
• Uspostavljeno | 1886. | ||||||||
• Ukinuto | 1922. | ||||||||
| |||||||||
Geografija
urediModruško-riječka županija graničila je s austrijskim zemljama Istrom i Kranjskom, Bosnom i Hercegovinom pod zajedničkom austrougarskom upravom, te hrvatsko-slavonskim županijama Zagrebačkom i Ličko-krbavskom. Županija je imala i deo obale Jadranskog mora. Oko 1910, pokrivala je 4.879 km2.
Istorija
urediModruško-riječka županija formirana je 1886. godine, po okončanju procesa razvojačenja Vojne krajine i naknadnog priključenja krajiških oblasti Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Na područjima starog Karlovačkog generalata, razvojačenje je izvršeno 1873. godine, ali te oblasti nisu odmah priključene Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, već su dobile posebnu zemaljsku upravu, koja se delila na šest krajiških okružja, među kojima je bilo i Ogulinsko-slunjsko okružje. Tek 1881. godine, sva krajiška okružja priključena su Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koja je time dobila granicu na rekama Uni i Savi, ali ni tada nije sprovedena integracija tih oblasti u županijski sistem. U okvirima proširene Kraljevine, priključena okružja nastavila su da postoje sve do 1886. godinne, kada je županijsko uređenje protegnuto i na te prostore, tako da je spajanjem Ogulinsko-slunjskog okružja sa Riječkom županijom osnovana nova Modruško-riječka županija.[1][2]
Iako je u nazivu imala pomen Rijeke, taj se grad nije nalazio u sastavu žušanije, što je bilo posledica dugotrajnih sporova između Zagreba i Budimpešte. Pošto u izvornom tekstu Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868) nije bilo pomena o pripajanju Rijeke Ugarskoj, u tekst nagodbe je naknadno ubačena „Riječka krpica“ i to u obliku dolepljenog dodatka naziva „član 66.“ Tim su činom grad, njegova luka i celokupni riječki kotar pripali Mađarskoj uz dozvolu da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i Ugarskog i Hrvatskog sabora. Zastupnici Ugarske i Rijeke naterali su Hrvatski sabor da prihvati upravu centralne ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u julu 1870. potvrdio i car Franjo Josif I, tako da se Rijeka nije našla ni u sastavu novoustanovljene Morduško-riječke županije (1886).
Takvo stanje trajalo je do 1918. godine, kada je Hrvatski sabor raskinuo državno-pravne veze s Austrijom i Ugarskom. Nakon ujedinjenja 1918. goidne, ovoj županiji su pripojeni ostrvo Krk i opština Kastav. Nastavila je da postoji kao administrativna jedinica sve do uvođenja nove oblasne organizacije (1921-1924), kada je ušla u sastav Primorsko-krajiške oblasti.[3]
-
Modruško-riječka županija sa ostrvom Krk i opštinom Kastav nakon utvrđivanja spoljnih granica Kraljevine SHS 1920. godine
Stanovništvo
urediPrema popisu iz 1910, ova je županija brojala 231.654 stanovnika koji su govorili sledećim jezicima:[4]
- Hrvatski jezik: 152.210
- Srpski jezik: 74.894
- ostali
Administrativna podela
urediPočetkom 20. veka, Modruško-riječka županija bila je podeljena na sledeće kotareve:[5]
| Kotarevi | |
|---|---|
| Kotar | Središte |
| Čabar | Čabar |
| Crikvenica | Crikvenica |
| Delnice | Delnice |
| Ogulin | Ogulin |
| Sušak | Bakar |
| Slunj | Slunj |
| Vojnić | Vojnić |
| Vrbovsko | Vrbovsko |
Reference
uredi- ^ Valentić 1981.
- ^ Planinić 1992, str. 173-183.
- ^ Dimić 2001, str. 111-117.
- ^ „1910 census”. Arhivirano iz originala 02. 06. 2015. g. Pristupljeno 13. 4. 2013.
- ^ Districts of Croatia-Slavonia in 1914 Arhivirano 2012-08-04 na sajtu Archive.today (jezik: mađarski)
Literatura
uredi- Valentić, Mirko (1981). Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849-1881. Zagreb: Centar za povijesne znanosti; Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske.
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Krestić, Vasilije (1991). Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji 1848-1914. Beograd: Politika.
- Planinić, Silvana (1992). „Krajiško okružno upraviteljstvo (distrikti) i krajiške imovne općine u Hrvatsko-slavonskoj krajini”. Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992): 173—183.