Mongolski jezici
Mongolski jezici su porodica jezika čiji govornici žive u srednjoj Aziji. Najpoznatiji jezik ove grupe je mongolski jezik (Mongol Hэl), koji ima oko 5,7 miliona govornika u Mongoliji i Kini. Mongolski jezici se neretko svrstavaju u tzv. Altajsku makro-porodicu, zajedno sa turkijskim i tunguskim jezicima.
Mongolski jezici | |
---|---|
Geografska rasprostranjenost | Mongolija; delovi Kine (Unutrašnja Mongolija, Sinkjang, Gansu, Ćinghaj), delovi Rusije (Burjatija, Zabajkalski kraj, Kalmikija) i Herat (Avganistan) |
Jezička klasifikacija | Jedna od svetskih primarnih jezičkih porodica (prema nekim izvorima deo je hipotetičke altajske makroporodice jezika)
|
Podpodela | |
ISO 639-5 | xgn |
Glotolog | mong1329[1] |
Geografska rasprostranjenost mongolskih jezika:
bujratski
daurski
mongolski
ordoski
mongorski
šira-jugurski
ojratski
mogolski
kalmički |
Karakteristike
urediSvi jezici ove grupe su izrazito aglutinativni i poznaju kategoriju samoglasničke harmonije.
Klasifikacija
urediIstorijski mongolski jezici:
Današnji mongolski jezici:
- A. severnomongolski jezici:
- A1. zapadnomongolski jezici (ojratski jezici):
- 1. ojratski jezik (zapadna Mongolija i Kina);
- 2. kalmički jezik (ruska republika Kalmikija);
- 3. darhatski jezik ili dijalekat ojratskog ili halha mongolskog (Mongolija);
- A2. centralnomongolski jezici:
- 1. mongolski jezik:
- halha mongolski dijalekat (Mongolija);
- centralni, istočni i južni dijalekti (Mongolija i kineska pokrajina Unutrašnja Mongolija);
- ordoski dijalekat (Kina, pokrajina Unutrašnja Mongolija);
- 2. burjatski jezik (postoje tri standarda burjatskog jezika: bargu burjatski u Kini, ruskoburjatski u Rusiji i mongolskoburjatski u Mongoliji);
- 3. hamniganski jezik
- 1. mongolski jezik:
- A1. zapadnomongolski jezici (ojratski jezici):
- B. dagurski:
- daurski jezik (Kina);
- C. južnomongolski jezici:
- istočnojugurski jezik ili šira-jugurski (Kina);
- mongorski jezik, tu ili širongol-mongolski (Kina);
- bonanski jezik (Kina);
- dunsijanski jezik ili santa (Kina);
- kangđia jezik (Kina);
- D. mogolski jezik:
Klasifikacija Etnologa
urediOvoj porodici pripada grupa od 14 jezika koji se granaju u dve grupe. Prva grupa istočna sa 13 jezika i druga grupa zapadna sa samo jednim jezikom. .
Mongolski jezici:[2]
- A. istočni:
- a. dagurski:
- daurski jezik (Kina);
- b. mongorski jezici:
- bonanski jezik (Kina);
- dunsijanski jezik ili santa (Kina);
- kangđia jezik (Kina);
- tu jezik, mongorski ili širongol-mongolski (Kina);
- istočnojugurski jezik ili šira-jugurski (Kina);
- c. ojrat-halha jezici:
- c1. halha-bujrat jezici:
- 1. burjatski jezik, postoje tri standarda burjatskog jezika:
- bargu burjatski u Kini;
- ruskoburjatski u Rusiji;
- mongolskoburjatski u Mongoliji;
- 2. mongolski jezik u užem smislu:
- halha mongolski (Mongolija);
- periferni mongolski (Mongolija i kineska pokrajina Unutrašnja Mongolija);
- 1. burjatski jezik, postoje tri standarda burjatskog jezika:
- c2. ojrat-kalmik-darhat jezici (ojratski jezici):
- kalmik-ojrat (ruska republika Kalmikija);
- c1. halha-bujrat jezici:
- a. dagurski:
- B. zapadni:
Izvori
uredi- ^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Mongolic”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.
- ^ Ethnologue (16th)