Moslavina je istorijsko-geografski region u Hrvatskoj. Naziv gore Moslavina potiče iz vremena Hrvatskog kraljevstva[1], odnosno gorja Mons Claudius, danas poznatog kao Moslavačka Gora. Obuhvata prostor okružen rekama Česmom na severu i zapadu, Lonjom i Trebežom na jugu i Ilovom na istoku. Obuhvata površinu od 1.850 km².[2]

Moslavačka Gora kod Vrtlinske

Moslavina je upravno podeljena u tri županije:

Najveće naselje u Moslavini je grad Kutina. Ostali veći gradovi su Čazma, Garešnica, Popovača i Ivanić-Grad. Na tom području se nalaze i značajna ležišta nafte i plina [3], te deo parka prirode Lonjsko polje. Jaki obrtnički centri, „Petrokemija“ (fabrika gnojiva) i „Selk“ (elektronska industrija) nalaze su u gradu Kutini. Moslavina ima irazvojeno vinogradarstvo, poljoprivredu i špediciju, te je povezana sa ostatkom zemlje i Evropom auto-putom i železničkim pravcem, koji spaja srednju Evropu sa Bliskim istokom.

Reljef uredi

Moslavačka gora spada u panonsku masu. Najviši vrh je Humka, 489 m. U reljefu Moslavine mogu se izdvojiti tri celine po genezi, građi i obliku:

  • stara arhajska paleozojska masa (sastoji se od eruptivnih i metamorfnih stena: granit, gnajs,...)
  • prigorje i podgorje (sastavljeno od mlađih taložnih sedimenata: prapor, pesak,...)
  • nizine i doline uz Savu, Lonju, Ilovu i Česmu i pritoke (nastale akumulaciono-erozivnim radom rečnih tokova, uglavnom tokom kvartara)

Istorija uredi

 

Moslavina se u vreme postojanja Vojne krajine, najvećim delom nalazila u njenom sastavu. U periodu od 1991. do 1995, jedan deo Moslavine je pripadao SAO Zapadnoj Slavoniji u sastavu Republike Srpske Krajine.

Stanovništvo uredi

U širem smislu, na prostoru Moslavine živi oko 100.000 stanovnika. Nacionalni sastav je poprilično homogen sa preko 90% Hrvata i 10% ostalih (Srbi, Česi, Rusini, Mađari, Romi).

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi