Mramorno more (tur. Marmara Denizi, grč. Θάλασσα του Μαρμαρά) ili Προποντίδα, (Propontida), kontinentalno je more koje je povezano sa Crnim i Egejskim morem, tako razdvajajući Aziju od Evrope.[1]

Mramorno more
Batimetrija i okolni reljef
LokacijaEvropa i Azija
Koordinate40° 40′ 00″ S; 28° 00′ 00″ I / 40.666667° S; 28° I / 40.666667; 28
TipUnutrašnje more
PritokeSimav, Čaji, Nilufer
OtokeTurski moreuz
Zemlje basenaTurska
Površina11.350 km2 (4.380 sq mi) km2
Pros. dubina494 m (1.621 ft) m
Maks. dubina1.370 m (4.490 ft) m
Zapremina3.378 km3 (810 cu mi) km3
OstrvaMarmara, Avša, Imrali, Prinčevska ostrva, Pašalimani i Ekinlik
NaseljaIstanbul, Bursa, Izmit, Tekirdag, Balikesir, Čanakale, i Jalova
Mramorno more na karti Turske
Mramorno more
Mramorno more
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
Karta Mramornog mora

Bosfor povezuje ovo more sa Crnim morem, dok ga Dardaneli vežu sa Egejskim morem. Istanbul je smešten na severnom delu Mramornog mora. Površina mramornog mora iznosi 11.350 km². Dužina mora od najseveroistočnije do najjugozapadnije tačke je 280 km, a najveća širina mu iznosi blizu 80 km. Srednja dubina mora je oko 494 m, dok se najdublja tačka nalazi u centru mora oi iznosi 1.355 m. More se ne ledi; zimi temperatura vode na površini je 9 °C, a leti do 29 °C.

Mramorno more nema bitnijih pritoka. Prosečan salinitet vode iznosi 22 promila, a najveći je kod Dardanela.

U ovom moru se nalaze dve grupe ostrva poznatih pod imenom Prinčevska ostrva i Mramorna ostrva. Po ovim drugim celo more je dobilo ime jer se na tim ostrvima nalaze bogata nalazišta mramora (mermera). Sem mermera na ovim ostrvima ima i granita. Prinčevska ostrva se nalaze u severoistočnom delu mora blizu Istanbula i na njima je dosta razvijen turizam. Mramorna ostrva se nalaze u jugozapadnom delu mora.

Satelitski snimak Mramornog mora

Flora i fauna Mramornog mora srodna je flori i fauni Sredozemnog mora. U mramornom moru je razvijen ribolov. Kroz Mramorno more prolaze važni plovni putevi koji povezuju Crno more i Sredozemno more.

Smatra se da je Mramorno more nastalo pre oko 2,5 miliona godina kada je došlo do velikih potresa u zemljinoj kori.

Propontis (Προποντίς, -ίδος < pro 'prije' + pontos, „Crno more") je stari grčki naziv za ovo more.

U 19. veku jedno od prvih sistematičkih istraživanja Mramornog mora izvršili su ruski naučnici S. O. Makarov i I. B. Špindler.

Ime uredi

Mramorno more je dobilo ime po najvećem ostrvu na njegovoj južnoj strani, koje se zove Mramorno ostrvo,[2][3][4] [5] jer je bogato mermerom (grčki μάρμᾰρον (mármaron) „mermer“).[6]

Mitologija uredi

U grčkoj mitologiji, oluja na Propontidi vratila je Argonaute na ostrvo koje su napustili, što je izazvalo bitku u kojoj su ili Jason ili Herakle ubili kralja Kizika, koji ih je mislio da su oni njegovi pelasgijski neprijatelje Pelazge.[7]

Geografija i hidrologija uredi

Površinski salinitet Marmara u proseku iznosi oko 22 promila, što je nešto više od saliniteta Crnog mora, ali samo oko dve trećine od većine okeana. Voda je mnogo slanija na dnu mora, sa prosječnim salinitetom od oko 38 promila, slično kao u Sredozemnom moru. Ova slana voda velike gustine ne migrira na površinu kao što je slučaj sa Crnim morem. Voda iz reka Susurluk, Biga (Granikus) i Gonen takođe smanjuje salinitet mora, ali sa manjim efektom nego na Crnom moru. Sa malo zemlje u Trakiji koja se drenira ka jugu, skoro sve ove reke teku iz Anadolije.

Južna obala mora je jako razuđena i obuhvata Izmitski zaliv (tur. İzmit Körfezi), Gemlički zaliv (tur. Gemlik Körfezi), Bandirmski zaliv (tur. Bandırma Körfezi) i zaliv Erdek (tur. Erdek Körfezi).

Ostrva uredi

U Mramornom moru postoje dve glavne grupe ostrva. Na severu se nalaze Prinčevska ostrva, arhipelag koji se sastoji od naseljenih ostrva Kinalijada, Burgazada, Hejbelijada, Bujujada i Sedef Adasi i nekoliko nenaseljenih ostrva uključujući Sivrijadu, Jasijadu, Kašikadasi i Tavšanadasi. Naseljena ostrva su lako dostupna trajektom sa evropskih i azijskih obala Istanbula, a ceo arhipelag je deo konurbacije.

Na jugu se nalaze Mramorna ostrva, arhipelag koji se sastoji od istoimenog ostrva Marmara i još tri naseljena ostrva – Avša, Pašalimani i Ekinlik – kao i od sedamnaest uglavnom nenaseljenih ostrva uključujući zatvorsko ostrvo Imrali čiji je najpoznatiji zatvorenik od 1999, bio je lider PKK Abdula Odžalan. Ova ostrva leže u okviru provincije Balikesir i najlakše su dostupna iz Tekirdaga u Trakiji ili Erdeka na južnoj obali Mramornog mora. Tokom leta, dodatni trajekti putuju do ostrva Avša i Mramornih ostrva iz centra Istanbula kako bi se olakšala rastuća turistička trgovina.

Takođe postoji nekoliko pojedinačnih ostrva na drugim mestima u Mramornom moru, kao što je Koč Adaši, kod Tuzle,[8] koje je u privatnom vlasništvu porodice industrijalaca Koč.[9][10][11]

Problemi sa kojima se suočava Mramorno more uredi

Severnoanadolski rased prolazi ispod mora i izazvao je nekoliko velikih zemljotresa, poput onih u Izmitu i Duzceu u avgustu i novembru 1999. godine. Zemljotres u avgustu 1999. se obično naziva Mramornim zemljotresom jer je njegov epicentar ležao ispod mora, a većina mesta koja su najteže pogođena zemljotresom i cunamijem koji je usledio ležala je duž njegovih obala.[12]

Tokom oluje 29. decembra 1999. ruski naftni tanker Volgonjeft se razbio na dva dela u Mramornom moru, prosuvši više od 1.500 tona nafte u vodu.[13]

Godine 2021, obale Mramornog mora su bile unakažene usled sluzi – nazvane „morske sline“ – uzrokovane, barem delom, bacanjem neobrađenog otpada u vodu.[14]

Extent uredi

The International Hydrographic Organization defines the limits of the Sea of Marmara as follows:[15]

On the West. The Dardanelles limit of the Aegean Sea [A line joining Kum Kale (26°11'E) and Cape Helles].
On the Northeast. A line joining Cape Rumili with Cape Anatoli (41°13′N).

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „Marmara, Sea of - Dictionary definition of Marmara, Sea of - Encyclopedia.com: FREE online dictionary”. www.encyclopedia.com. Pristupljeno 3. 1. 2018. 
  2. ^ Marmaron, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, at Perseus
  3. ^ Marmaros, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, at Perseus
  4. ^ Marmairō, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, at Perseus
  5. ^ Proconnesus catholic-hierarchy.org
  6. ^ Liddell, Henry George; Scott, Robert. A Greek-English Lexicon. Henry Stuart Jones and Roderick McKenzie. Perseus. Pristupljeno 12. 1. 2009. 
  7. ^ Parada, Carlos. „Greek Mythology Link”. Arhivirano iz originala 13. 2. 2002. g. Pristupljeno 30. 4. 2001. 
  8. ^ „Bitki Soğuğa ve Sıcağa Dayanıklılık”. www.mgm.gov.tr. Pristupljeno 2021-04-28. 
  9. ^ „Top 10 richest families of Turkey”. Hürriyet Daily News. Pristupljeno 1. 4. 2018. 
  10. ^ „Ali Koç, Hacı Bayram-ı Velî ve Yahudilik”. 
  11. ^ „Mustafa Koç'un 20. Göbekten ceddi kimdir bilir misiniz?”. 
  12. ^ „Marmara earthquake: 20 years on | IFRC”. www.ifrc.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-08-01. 
  13. ^ „The Volgoneft-248 Oil Spill in the Marmara Sea”. 
  14. ^ „Impact of mucilage in Marmara Sea to be less harsh: Expert - Türkiye News”. Hürriyet Daily News (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-08-01. 
  15. ^ „Limits of Oceans and Seas” (PDF) (3rd izd.). International Hydrographic Organization. 1953. Pristupljeno 28. 12. 2020. 
  16. ^ „Infamous Istanbul island home to Menderes' trial renamed ‘Democracy and Freedom Island. Hürriyet Daily News. Pristupljeno 14. 12. 2013. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi